Eurobarometar Spring 2025. (EB103.4) je opsežno istraživanje javnog mnjenja koje je proveo Europski parlament od 5. do 29. svibnja 2025. godine. Istraživanje je obuhvatilo 26.410 ispitanika u svim državama članicama EU-27, koristeći metodologiju lica u lice (s dodatnim CAVI metodama u nekim državama). U Hrvatskoj je sudjelovalo 1.004 ispitanika s istom metodologijom, između 6. i 25. svibnja 2025. godine.

Ključna svrha istraživanja bila je izmjeriti stavove europskih građana prema ključnim pitanjima koja trenutno oblikuju budućnost EU-a, uključujući globalne izazove, ulogu EU-a u svijetu, članstvo u Uniji, energetsku sigurnost, gospodarsku konkurentnost, klimatske promjene, migracije i demokraciju. Istraživanje pruža detaljne uvide u percepcije građana o tome kako EU treba pristupiti svojoj budućnosti.
Suočavanje s globalnim izazovima
Građani EU-a pokazuju snažnu solidarnost prema zajedničkim izazovima. Čak 90% građana EU-27 složilo se da državama članicama trebala biti veća ujedinjenost u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima. Dodatno, 77% građana EU-27 vjeruje da EU treba više financijskih sredstava za rješavanje tih izazova.
Jačanje položaja EU-a u svijetu
Kada se radi o prioritetima za jačanje EU-a, građani pokazuju raznovrsne preference:
- Obrana i sigurnost – 37%
- Tehnologija i inovacije, uključujući umjetnu inteligenciju – 33%
- Konkurentnost, gospodarstvo i industrija – 32%
- Energetska neovisnost, resursi i infrastrukture – 30%
- Vrijednosti EU-a (demokracija i zaštita ljudskih prava) – 28%
- Obrazovanje i istraživanje – 27%
Pojačana uloga EU-a i njenih institucija
81% građana EU-27 (kombinacija “Da, sigurno” – 54% i “Da, vjerojatno” – 27%) složilo se da će sve veći broj projekata trebati financirati zajedničko financiranje na razini EU-a umjesto samo na nacionalnoj razini. To signalizira percepciju da su mnoga pitanja preširoka za nacionalne proračune.
Građani EU-27 preferiraju jaču ulogu Europskog parlamenta: 62% želi da ima važniju ulogu, dok samo 9% preferira manju ulogu. Također, 91% građana EU-27 smatra kritično važnim da Europski parlament ima sve potrebne informacije i sredstva za kontrolu potrošnje EU-a (kombinacija “Jako važan” – 53% i “Prilično važan” – 38%).
Ljudima je važna odgovornost: 83% građana EU-27 složilo se s tvrdnjom da EU treba uvjetovati financijska sredstva poštivanjem vladavine prava i demokratskih načela (kombinacija “Slažem se u potpunosti” – 43% i “Uglavnom se slažem” – 40%).
Stavovi prema članstvu u EU-u
- 52% građana EU-27 ima pozitivnu predodžbu o EU-u, dok samo 16% ima negativnu.
- 73% građana EU-27 slaže se da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u, naspram samo 23% koje misle da nema koristi.
Glavne percepcije korisnosti članstva su:
- EU pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti – 37%
- EU pridonosi gospodarskom rastu – 32%
- Članstvo poboljšava suradnju između država članica – 32%
- EU donosi nove mogućnosti za rad – 29%
72% građana EU-27 smatra da aktivnosti EU-a utječu na njihov svakodnevni život. Od onih koji percipiraju utjecaj, većina je optimistična: 61% vidi pozitivan utjecaj (kombinacija “Vrlo pozitivan” – 13% i “Prilično pozitivan” – 48%).
Prioriteti građana
Najbolje rangirani prioriteti za Europski parlament su:
- Inflacija, rast cijena i troškova života – 55%
- Obrana i sigurnost EU-a – 41%
- Podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta – 38%
- Migracije i azil – 31%
- Viša podrška javnom zdravstvu – 31%
- Autonomija EU-a u industrijskim i energetskim područjima – 31%
Analiza hrvatskih perspektiva
Hrvatska se pokazuje kao posebno angažirano i optimistično građanstvo kada se uspoređuje sa EU-27. Brojne metrike pokazuju da su Hrvati ili jednaki ili nadprosječno potporni EU-u u važnim pitanjima.
Hrvatski stavovi su gotovo identični EU prosjeku:
- 90% Hrvata složeno se s jedinstvom EU-a u suočavanju s izazovima (jednako kao EU27)
- 87% Hrvata vjeruje da EU trebanja više sredstava (10 postotnih bodova više od EU27 prosjeka od 77%)
Zaključak: Hrvati pokazuju jača očekivanja od EU u pogledu intervencija i financijskih poticaja u rješavanju kriza.
Hrvatski prioriteti pokazuju drugačije preferencije od EU-a u cijelosti:
| Prioritet | EU27 | Hrvatska | Razlika |
|---|---|---|---|
| Obrana i sigurnost | 37% | 39% | +2 pp |
| Konkurentnost, gospodarstvo i industrija | 32% | 26% | -6 pp |
| Energetska neovisnost | 30% | 28% | -2 pp |
| Tehnologija i inovacije | 33% | 33% | = |
| Vrijednosti EU-a (demokracija) | 28% | 25% | -3 pp |
| Obrazovanje i istraživanje | 27% | 23% | -4 pp |
Zaključak: Hrvati su malo više usmjereni prema obrani i sigurnosti, ali manje fokusirani na gospodarsku konkurentnost i inovacije od EU-a u cijelosti. To može sugerirati veću zabrinutost za sigurnost nego za gospodarsku transformaciju.
Pojačana uloga EU-a
Hrvatski stavovi su konzistentno snažniji od EU prosjeka:
- 81% Hrvata složeno se s zajedničkim financijskim projektima (kombinacija “Da, sigurno” – 64% i “Da, vjerojatno” – 17%)
- To je veća podrška od EU27 prosjeka (54% + 27% = 81% – ekvivalentno)
Zaključak: Hrvati su pozitivnije orijentirani prema većoj integraciji i zajedničkim EU financijama.
Hrvatska pokazuje snažniju podršku jačoj ulozi Europskog parlamenta:
- 64% Hrvata želi važniju ulogu parlamenta
- Samo 2% želi manju ulogu
To je viši stupanj podrške od EU27 (62% želi važniju ulogu, 9% želi manju).
Članstvo u EU-u – percepcija koristi
Hrvati su posebno optimistični glede članstva:
- 79% Hrvata misli da Hrvatska ima koristi od članstva u EU-u
- To je 6 postotnih bodova više od EU27 prosjeka od 73%
- Samo 18% Hrvata smatra da nema koristi (nasuprot EU27 prosjeku od 23%)
Zaključak: Hrvatska je među najjačim pro-EU državama – građani solidno podržavaju članstvo, posebno u odnosu na ekonomske koristi.
Predodžba o EU-u
- 53% Hrvata ima pozitivnu predodžbu o EU-u (1 postotni bod više od EU27 prosjeka od 52%)
- 13% Hrvata ima negativnu predodžbu (3 postotna boda manja od EU27 prosjeka od 16%)
- 34% Hrvata ostaje neutralno
Prema hrvatskom javnom mnjenju, glavne koristi od članstva u EU su:
- EU pridonosi gospodarskom rastu – 36% (4 postotna boda više od EU27)
- EU donosi nove mogućnosti za rad – 32% (3 postotna boda više od EU27)
- EU pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti – 32% (5 postotnih bodova više od EU27)
- EU poboljšava standard života – 24% (5 postotnih bodova više od EU27)
Zaključak: Hrvati su naročito fokusirani na ekonomske koristi (rast, radna mjesta, standard života), što je razumljivo s obzirom na etapu gospodarskog razvoja Hrvatske.
Utjecaj EU-a na svakodnevni život
- 58% Hrvata slaže se da aktivnosti EU-a utječu na njihov svakodnevni život (14 postotnih bodova manje od EU27 od 72%)
- Od onih koji percipiraju utjecaj, većina je optimistična: 44% vidi pozitivan utjecaj
Prioriteti hrvatskih građana
- Inflacija, rast cijena i troškova života – 55% (jednako kao EU27)
- Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – 41% (10 postotnih bodova više od EU27 od 31%)
- Podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta – 38% (jednako kao EU27)
- Obrana i sigurnost EU-a – 38% (3 postotna boda više od EU27)
- Viša podrška javnom zdravstvu – 30% (6 postotnih bodova više od EU27)
Zaključak: Hrvatskih građani daju veću težinu socijalnoj zaštiti i borbi protiv siromaštva od prosječnog EU građanina, što reflektira trenutno društveno-gospodarsku situaciju.
Ključne razlike hrvatske perspektive
Hrvatska se od EU-27 prosjeka razlikuje u nekoliko ključnih aspekta:
- Snažnija podrška EU-u – Visok stupanj povjerenja u EU i percipiranih koristi
- Fokus na sigurnost – Veća briga za obranu i sigurnost nego za ekonomsku konkurentnost
- Socijalni prioriteti – Jača usmjerenost na borbu protiv siromaštva i socijalnu zaštitu
- Ekonomska očekivanja – Viši fokus na nove radne mogućnosti i gospodarski rast
- Nižu „EU-svjesnost” – Manji postotak koji percipira direktan utjecaj EU-a na svakodnevni život (ali je percepcija pozitivnija kada se prepozna utjecaj)
Ova istraživanja pružaju vrijednu osnovu za osmišljavanje budućih programa i komunikacijskih strategija, posebno za institucije poput Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije koje mogu koristiti ove uvide za razvoj inicijativa usmjerenih na stvaranje novih radnih mjesta, gospodarsku konkurentnost i podršku entrepreneurshipu.
Cijelom istraživanju možete pristupiti putem sljedeće poveznice.