Europska komisija predstavila je svoje četvrto godišnje izvješće o provedbi Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), ključnog instrumenta EU-a za poticanje održivog oporavka i transformacije gospodarstava država članica. Izvješće pokazuje značajan napredak u provedbi reformi i ulaganja diljem Europske unije, ali i jasno poziva države članice na ubrzanje aktivnosti kako bi do kraja 2026. maksimalno iskoristile dostupna sredstva.
EU do sada isplatila više od 360 milijardi eura
Do kraja kolovoza 2025. godine državama članicama je isplaćeno ukupno 362 milijarde eura, što čini oko 55% ukupno dostupnih sredstava. Najveći dio sredstava odnosi se na bespovratna sredstva (221 milijarda eura), dok je 141 milijarda eura isplaćena kroz zajmove. Do sada je ispunjeno 2.586 od ukupno 6.985 mjerila postavljenih u nacionalnim planovima, što je oko 37%.
RRF ulaganja do sada su snažno potaknula zelenu i digitalnu tranziciju. Zahvaljujući financiranju kroz NextGenerationEU:
· diljem EU-a instalirano je više od 900.000 javnih točaka za punjenje električnih vozila,
· više od 16 milijuna kućanstava spojeno je na brzi internet,
· mjere financirane zelenim obveznicama EU-a doprinose smanjenju emisija za oko 54,7 milijuna tona CO₂ godišnje.
Hrvatska: solidan napredak, ali i jasna poruka za ubrzanje
Prema izvješću, Hrvatska se nalazi u skupini 15 država članica koje su isplatile više od 30% dostupne alokacije iz RRF-a, čime zauzima sredinu ljestvice po dinamici provedbe. Europska komisija ujedno poziva Hrvatsku da ubrza tempo provedbe kako bi do kraja 2026. uspjela realizirati sve planirane reforme i investicije.
Poseban naglasak stavljen je na:
· ubrzanje projekata koji pridonose zelenoj i digitalnoj tranziciji,
· fokusiranje na mjere koje se mogu dovršiti do 31. kolovoza 2026.,
· snažnije korištenje instrumenata poput Strategic Technologies for Europe Platform (STEP) i InvestEU radi ubrzanja apsorpcije sredstava.
Ključni rokovi: 2026. je odlučujuća godina
Europska komisija podsjeća da je 31. kolovoza 2026. krajnji rok za završetak svih reformi i ulaganja, dok je 30. rujna 2026. rok za podnošenje posljednjih zahtjeva za isplatu sredstava. Isplate Komisije mogu se vršiti najkasnije do 31. prosinca 2026. godine. Zbog toga Komisija poziva sve države članice da već sada jasno definiraju prioritete i planove za „posljednju dionicu“ provedbe RRF-a.
Financijski okvir i stabilnost
Izvješće pokazuje i stabilan financijski okvir za financiranje RRF-a: na dan 31. kolovoza 2025. bilo je aktivno 662,6 milijardi eura EU obveznica, uključujući 75,1 milijardu eura zelenih obveznica. Ova sredstva osiguravaju da države članice mogu završiti planirane projekte unutar predviđenih rokova.
Zaključak: ubrzati provedbu, osigurati rezultate
Hrvatska je do sada ostvarila vidljiv napredak u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Međutim, preostalo razdoblje do kraja 2026. godine bit će ključno za maksimalno korištenje preostalih sredstava. Posebno važnu ulogu imat će lokalne i regionalne razine – kroz ubrzanje infrastrukturnih ulaganja, zelene i digitalne projekte te jačanje administrativnih kapaciteta.
Za Krapinsko-zagorsku županiju ovo predstavlja priliku za dodatno jačanje poduzetničke infrastrukture, zelene tranzicije i digitalne povezanosti, kao i za pozicioniranje među regijama koje najuspješnije koriste europske fondove.
Više informacija dostupno je na: Objava Europske komisije Objava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU
