Europska komisija objavila je Izvješće o digitalnom desetljeću za 2024. godinu, u kojem se ocjenjuje kako države članice napreduju prema ambicioznim ciljevima EU-a za 2030. Hrvatska je ostvarila vidljive iskorake, osobito u razvoju digitalnih vještina i digitalizaciji malih i srednjih poduzeća, no izazovi i dalje postoje, osobito u području infrastrukture i digitalnih javnih usluga.
Što Hrvatska radi dobro?
ICT stručnjaci
Udio ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj dosegnuo je 4,3%, što je vrlo blizu EU prosjeka (4,8%) i predstavlja rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu. Iako izazovi poput odlaska stručnjaka i manjka kadra još postoje, mjere kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) usmjerene su na jačanje ICT sektora, uključujući edukacije, kampanje za žene u ICT-u i promociju STEM zanimanja među mladima.
Digitalizacija MSP-ova
Više od 56% hrvatskih malih i srednjih poduzeća (MSP) ima barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti. Posebno se ističe korištenje analitike podataka, u kojoj Hrvatska prednjači s 51,7% poduzeća, znatno iznad EU prosjeka od 33,2%. U 2023. godini odobreno je preko 2.500 projekata MSP-ova kroz digitalne vaučere i investicijske potpore.
Uporaba oblaka i analitike
S udjelom od 40,7% poduzeća koja koriste cloud tehnologije, Hrvatska je iznad EU prosjeka. Još bolji rezultat bilježi se u području analitike podataka, gdje je Hrvatska u samom vrhu EU-a.
Gdje još zaostajemo?
Povezanost u ruralnim područjima
Dok gigabitna povezivost (VHCN) u urbanim područjima bilježi rast (67,8% kućanstava pokriveno), ruralna područja i dalje zaostaju – samo 25,5% pokriveno VHCN mrežama, dok je EU prosjek 55,6%. Također, stopa rasta 5G pokrivenosti u 2023. bila je skromna (samo +1,1%).
Digitalne javne usluge
Unatoč velikom broju korisnika e-Građana (88,5%), kvaliteta i dostupnost digitalnih javnih usluga zaostaje – 67,2 za građane i 66,2 za poduzeća (usporedbe radi, EU prosjeki su 79,4 i 85,4). Hrvatska zaostaje i u automatizaciji i personalizaciji usluga (npr. predfiltrirani obrasci, interoperabilnost).
Koliko ulažemo?
Prema izvješću, Hrvatska ulaže značajna sredstva u digitalnu tranziciju:
- 1,37 milijardi eura ukupno, od čega:
- 303 milijuna € za digitalne javne usluge
- 207,5 milijuna € za gigabitnu infrastrukturu
- 176,5 milijuna € za ICT stručnjake i digitalne proizvode
- 134,4 milijuna € za razvoj digitalnih vještina
- 66 milijuna € za e-Zdravstvo
Hrvatska je također aktivna članica više europskih digitalnih konzorcija (EDIC), uključujući one za blockchain, agroteh, jezične tehnologije i nadolazeći Cybersecurity Skills Academy EDIC.
Što se preporučuje?
Europska komisija Hrvatskoj preporučuje:
- Povećati ambicije u razvoju AI i 5G tehnologija te zapošljavanju ICT stručnjaka
- Ubrzati digitalizaciju javnih usluga, s naglaskom na pristupačnost i korisničko iskustvo
- Razviti koherentnu strategiju digitalno-zelene tranzicije, uključujući mjerenje emisija i promicanje energetski učinkovitih rješenja
- Poticati razvoj startupa i scaleupa, osobito kroz pristup financiranju i istraživačkoj infrastrukturi
Zaključak
Hrvatska ima snažan temelj – digitalne vještine građana, digitalizirane MSP-ove i rastući interes za tehnologije poput oblaka i analitike. No, bez značajnih ulaganja u infrastrukturu, jačanja digitalne javne uprave i odlučnijih iskoraka prema inovacijama, teško će se doseći ciljevi EU-a za 2030.
83% građana smatra da im digitalizacija olakšava život – i to je snažan motiv za nastavak ubrzane digitalne transformacije.
Cjelovito izvješće dostupno je na:
