Europska komisija objavila je rezultate istraživanja Flash Eurobarometar 559 – Startups, scaleups and entrepreneurship, provedenog u proljeće 2025. na više od 12.000 malih i srednjih poduzeća u svim državama članicama EU. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u glavne prepreke rasta, planove internacionalizacije te usvajanje novih tehnologija među europskim poduzetnicima.
Što muči europske poduzetnike?
Na razini cijele Europske unije, glavni problemi ostaju administrativne i regulatorne prepreke, koje navodi gotovo dvije trećine poduzetnika. Slijede kašnjenja u plaćanju (39 %) i ograničen pristup financiranju (27 %). Kad je riječ o tehnologiji, najrašireniji su alati u oblaku i obrada velikih količina podataka, dok tek 14 % poduzeća koristi umjetnu inteligenciju.
Hrvatska – više volje za rast, manje prisutnosti na stranim tržištima
Rezultati za Hrvatsku pokazuju zanimljiv kontrast. Čak 53 % hrvatskih poduzetnika planira povećati i broj zaposlenih i prihode – što je znatno više od europskog prosjeka od 37 %. Međutim, većina i dalje posluje isključivo u zemlji: 67 % tvrtki radi samo na domaćem tržištu, dok 28 % izvozi u druge članice EU, a tek 14 % u europske zemlje izvan Unije.
Kao najveće prepreke rasta hrvatski MSP-ovi izdvajaju zapošljavanje i zadržavanje kvalificiranih radnika (51 %), zatim administrativna opterećenja (41 %), konkurenciju (36 %) i cijene energije (34 %). Kod ulaganja u inovacije, poduzetnici najčešće ističu teškoće u predviđanju reakcije tržišta te manjak javnih sredstava.
U pogledu tehnologije, korištenje usluga u oblaku (42 %) približno je na razini EU prosjeka, dok kibernetičku sigurnost navodi tek četvrtina poduzeća (26 %). Umjetnu inteligenciju koristi 14 % hrvatskih MSP-ova, što je u skladu s europskim prosjekom.
Kako stoje susjedi?
- Slovenija ima nešto veći udio izvoznika u EU (33 %) i ambicioznije planove širenja, no problemi s administracijom i inovacijama manje su izraženi nego u Hrvatskoj.
- Austrija se ističe snažnom internacionalizacijom – gotovo polovica njihovih MSP-ova posluje na EU tržištima, a kibernetičku sigurnost koristi 30 %.
- Italija je manje otvorena prema izvozu (22 % u EU), ali je glavni problem visoka cijena energije (51 %). Zanimljivo, samo 3 % talijanskih MSP-ova koristi umjetnu inteligenciju.
- Njemačka iznenađuje najmanjom ambicijom za širenje na EU tržište (14 %) te relativno niskim korištenjem oblaka (23 %), iako prednjači u kibernetičkoj sigurnosti.
Što to znači za Hrvatsku i Zagorje?
Podaci pokazuju da hrvatski poduzetnici imaju snažnu volju za rast, ali je taj rast i dalje uglavnom vezan za domaće tržište. Za iskorak prema susjednim zemljama – ponajprije Sloveniji i Austriji – bit će ključno ulagati u razvoj vještina i talenata, te u veću digitalnu i kibernetičku spremnost.
Upravo na tim poljima Krapinsko-zagorska županija već provodi niz mjera koje se izravno nadovezuju na nalaze istraživanja. Kroz program potpora za ulaganja u digitalne i inovativne tehnologije poduzetnicima se omogućuje lakši prelazak na nova rješenja i jačanje konkurentnosti. Tu su i specijalizirani obrazovni programi poput Health IT akademije, koja spaja zdravstvo i tehnologiju te stvara kadar za nova zanimanja.
Za poduzetnike s ambicijom rasta i izlaska na tržišta EU, na raspolaganju je SPRINT program za startupe i scaleupove, a već se priprema i novi program podrške koji će dodatno osnažiti startup scenu u županiji. Uz to, najavljeni su i posebni krediti u suradnji Krapinsko-zagorske županije, HBOR-a i Poduzetničkog centra, namijenjeni upravo mikro i malim poduzetnicima koji žele ulagati i širiti poslovanje.
Sve ove mjere usmjerene su na to da se MSP-ovima pomogne i pruži konkretna potpora – od prvih koraka digitalizacije do internacionalizacije poslovanja. Ujedno, one komplementiraju nacionalne mjere te stvaraju okruženje u kojem lokalni poduzetnici imaju priliku konkurirati na jednakoj razini s kolegama iz razvijenijih regija EU.
