Od 21. do 25. srpnja 2025. u Šibeniku je održana ChargeUp Summer School, edukacijski program koji je okupio 36 studenata iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Češke, Grčke, Portugala i Malte. Školu su organizirali REGEA, EIT Urban Mobility, FER i Grad Šibenik, a cilj je bio omogućiti studentima iz različitih područja da kroz interdisciplinarni timski rad razvijaju inovativna rješenja za izazove u području zelene mobilnosti i obnovljivih izvora energije.
Tijekom pet dana rada, studenti su podijeljeni u devet timova te su, uz podršku mentora, radili na konkretnim konceptima koji se bave problemima električne mobilnosti, punjenja baterija, povezivanja udaljenih zajednica i korištenja solarne energije u prometu. Način rada bio je strukturiran: predavanja, interaktivne radionice i zajedničke sesije s mentorima izmjenjivali su se s vremenom predviđenim za samostalni razvoj ideje. Radilo se intenzivno, ali uz dovoljno prostora za dijalog, kreativnost i kritičko razmišljanje.
U mentorskom i edukativnom dijelu sudjelovali su stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva. Među njima su bili:
- Domagoj Badanjak (HOBACA), koji je studentima približio funkcioniranje EV infrastrukture i tržišne modele,
- Petra Grgasović (Erkon i INNAVIGATE), s temama urbanog planiranja i korisničke perspektive u javnom prostoru,
- Mirna Gržanić Antić (FER Zagreb), koja se bavila energetski učinkovitom distribucijom i lokalnim tržištima fleksibilnosti,
- Marko Kičin (Rimac Automobili), s praktičnim iskustvom u razvoju baterijskih sustava,
- Patricija Topić (Institut za umjetnu inteligenciju), s radionicom o upotrebi umjetne inteligencije u održivoj mobilnosti,
- Ivan Kundid (Grad Šibenik), koji je studente uveo u konkretne izazove javnog prijevoza na lokalnoj razini,
- Ivan Pržulj (REGEA), s temama o integraciji solarne energije u prometne sustave,
- Tomislav Uroda (iCAT), s primjerima elektrifikacije brodskog prijevoza,
- Julia Sampedro Cerviño (EIT Urban Mobility), koja je predstavila europske prilike za mlade inovatore,
- Helena Matuša (Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije), koja je vodila dvije praktične radionice – prvu o design thinkingu i razumijevanju korisničkih potreba, a drugu o prezentacijskim i pitching vještinama, pripremajući timove za završno predstavljanje svojih ideja.
Mentori su s timovima radili svakodnevno, postavljali pitanja, pomagali im da jasnije definiraju problem, testiraju svoje pretpostavke i razrade održive modele rješenja.
Nakon nekoliko dana istraživanja, analize korisničkih potreba i tehničkog oblikovanja ideja, svaki tim je razvio vlastiti koncept:
- Scoocoo – sustav dijeljenja električnih skutera za manje gradove,
- BUS – model javnog prijevoza temeljen na brzoj i efikasnoj zamjeni baterija za električna vozila,
- BOCHAR – mobilna punionica za električne brodove s dodatnim uslugama za korisnike,
- PEDAL PERKS – aplikacija za nagrađivanje biciklista kroz lokalne benefite,
- BATTLY – platforma za praćenje stanja baterija i njihovu drugu upotrebu,
- DUCKLESS – koncept vehicle-to-grid (V2G) rješenja koji omogućuje povrat energije iz električnih vozila u mrežu,,
- BATTERY LINK – line platforma koja povezuje kupce, proizvođače, servisere i preprodavače baterija, omogućujući prilagođene narudžbe i efikasnije upravljanje baterijskim sustavima,
- Solar Charge – rješenje koje odgovara na problem „duck curve“ omogućavanjem dijeljenja privatnih solarnih punionica među korisnicima, povećavajući iskorištenost viškova energije u stvarnom vremenu,
- GentleGO – inkluzivni sustav mobilnosti za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Zadnjeg dana škole, timovi su svoje ideje predstavili na završnoj konferenciji “ChargeUp Powering Innovation”, gdje su kroz petominutne pitcheve i odgovore na pitanja žirija demonstrirali što su razvili i naučili. Publika je mogla vidjeti različite pristupe, razine tehničke razrade i poslovne modele, a mentori su istaknuli da su svi timovi pokazali visoku razinu samostalnosti, suradnje i primjene znanja u stvarnom kontekstu.
Ovako osmišljeni programi omogućuju studentima da iskorače iz uobičajenog okvira studiranja i testiraju svoje ideje u okruženju koje oponaša stvarne izazove. Uz potporu mentora, mogućnost pogreške i ispravka postaje alat za učenje, a timski rad podiže razinu komunikacije, dogovora i prilagodbe. Spoj tehničkih znanja, korisničkog razmišljanja i poduzetničkog pristupa ključan je za razvoj budućih inovatora, bez obzira na to hoće li ih sutra voditi vlastiti startup, raditi u međunarodnoj kompaniji ili razvijati rješenja u lokalnoj zajednici.
Za studente, osim znanja i konkretnih vještina, ostaju i kontakti, iskustvo rada u međunarodnom timu i osjećaj da se njihovo znanje može pretočiti u konkretan doprinos zelenijem i održivijem sutra.
