Europska komisija predstavila je 21. svibnja 2025. godine ambicioznu Strategiju jedinstvenog tržišta s ciljem stvaranja jednostavnijeg, učinkovitijeg i otpornijeg europskog gospodarskog prostora. Ovaj skup mjera usmjeren je na uklanjanje prepreka unutarnjoj trgovini, poticanje digitalizacije i olakšavanje poslovanja malih i srednjih poduzeća (MSP). Strategija predviđa udvostručenje ekonomskih dobitaka postignutih otvaranjem jedinstvenog tržišta, s potencijalom povećanja BDP-a EU za dodatnih 3-4% i stvaranjem milijuna novih radnih mjesta. Ključni elementi uključuju borbu protiv “deset strašnih” administrativnih prepreka te niz mjera za smanjenje birokratskog opterećenja.
Transformacija jedinstvenog tržišta: Od “deset strašnih” prepreka do digitalne revolucije
Strategija identificira deset ključnih prepreka koje najviše otežavaju slobodno kretanje roba, usluga i radne snage unutar EU-a. Među njima ističu se kompleksni postupci osnivanja poduzeća, nedostatak zajedničkih standarda, fragmentirana regulativa usluga te teritorijalna ograničenja u opskrbi koja uzrokuju više cijene za potrošače. Primjerice, trenutno postoji preko 12.000 nacionalnih propisa koji ograničavaju unutarnju trgovinu uslugama, što posebno pogađa MSP-ove.
Komisija planira uvesti “test utjecaja na jedinstveno tržište” za sve nove nacionalne propise, uz pojačanu suradnju s regulatornim tijelima država članica kako bi se spriječilo “pozlaćivanje” (dodavanje nacionalnih zahtjeva iznad EU standarda). Očekuje se da će uklanjanje ovih barijera omogućiti poduzećima uštede od 400 milijuna eura godišnje samo u administrativnim troškovima.
Digitalizacija regulativnih procesa predstavlja stupanj Strategije. Planira se uvesti jedinstveni digitalni portal za prijavu proizvoda, zamjenjujući dosadašnje papirnate procedure. Ova mjera posebno će pogoditi sektore kao što su farmacija i građevinska industrija, gdje se do 40% vremena procesa odvija na administrativnim zadacima. Primjerice, digitalizacija postupaka zahtijevat će od država članica implementaciju e-ID rješenja do kraja 2026. godine.
Komisija je u veljači 2025. godine predstavila i dva ključna legislativna paketa:
- Omnibus I: Smanjenje obveza izvješćivanja o održivosti za MSP-ove
- Omnibus II: Pojednostavljenje pristupa EU fondovima kroz InvestEU program
Primjerice, za poduzeća između 250-750 zaposlenih uvedena je nova kategorija “malih midcap poduzeća” s posebnim olakšicama u području zaštite podataka i financijskog izvještavanja. Očekuje se da će ove mjere omogućiti dodatne investicije od 50 milijardi eura u čiste tehnologije do 2030. godine.
Učinci na hrvatsko gospodarstvo?
Prema analizama PwC-a, hrvatska poduzeća mogu očekivati:
- Smanjenje administrativnih troškova za 25% u sektoru usluga
- Skraćenje vremena za dobivanje građevinskih dozvola sa 18 na 9 mjeseci
- Povećanje izravnih stranih investicija za 15% do 2027. godine
Poseban napredak očekuje se u turističkom sektoru, gdje će digitalizacija carinskih postupaka omogućiti 30% bržu protočnost robe unutar EU.
Zaključak: Put prema konkurentnijem gospodarstvu
Strategija jedinstvenog tržišta 2025. predstavlja ambiciozan korak prema integraciji koja bi trebala osigurati EU-u vodeću ulogu u globalnoj trgovini. Za hrvatska poduzeća ključne prednosti leže u pojednostavljenim carinskim procedurama, pristupu kanadskom tržištu i smanjenju birokratskog opterećenja. Međutim, uspjeh ovisi o brzini i kvaliteti implementacije na nacionalnoj razini, kao i o kontinuiranoj suradnji svih dionika u otklanjanju preostalih prepreka.
Poduzetnički centri igrat će ključnu ulogu u edukaciji poduzeća o novim mogućnostima i pravilima koje donosi ova strategija.
