11. veljače obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, podsjećajući na značajnu ulogu žena u istraživanjima, inovacijama i tehnološkom razvoju. Kroz povijest, brojne znanstvenice oblikovale su svijet u kojem danas živimo svojim revolucionarnim otkrićima.
Izdvajamo nekoliko iznimnih europskih znanstvenica koje su ispisale povijest:
- Marie Skłodowska-Curie (Poljska/Francuska) – Prva žena dobitnica Nobelove nagrade za kemiju (1911.) za pionirski rad na radioaktivnosti, uključujući otkriće radija i polonija.
- Lise Meitner (Austrija/Švedska) – Suotkrila nuklearnu fisiju (1938.), ključni proces u nuklearnoj fizici.
- Françoise Barré-Sinoussi (Francuska) – Dobitnica Nobelove nagrade za medicinu (2008.) za otkriće HIV-a kao uzročnika AIDS-a.
- Fabiola Gianotti (Italija) – Vodila otkriće Higgsovog bozona (2012.) u CERN-u i postala prva žena na čelu ove organizacije.
- Emmanuelle Charpentier (Francuska) – Suautorica revolucionarne CRISPR-Cas9 tehnologije za uređivanje genoma, za što je 2020. nagrađena Nobelovom nagradom za kemiju.
Žene u znanosti danas
Prema podacima iz 2023. godine, žene čine 52% zaposlenih u znanosti i tehnologiji u EU, no samo 41% znanstvenika i inženjera su žene.
📊 Najveći udio ženskih znanstvenika i inženjera ima Danska (50,8%), dok je najmanji u Mađarskoj (30,7%).
Podrška rodnoj ravnopravnosti u STEM području
Europski parlament je u ožujku 2023. donio rezoluciju o rodnoj ravnopravnosti u znanosti i tehnologiji, naglašavajući potrebu za većom podrškom, inicijativama i ulaganjima u obrazovanje i karijere žena u STEM području.
💡 Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije podržava žene u znanosti i inovacijama kroz svoje programe edukacije, mentorstva i razvoja poduzetništva temeljenog na znanju i tehnologiji.
