Mala i srednja poduzeća (SME-ovi) ključni su segment europskog gospodarstva, čineći 99% svih poslovnih subjekata u Europskoj uniji (EU). Njihov značaj ogleda se u tome što zapošljavaju milijune ljudi i doprinose većem dijelu ukupne ekonomske aktivnosti unutar nefinancijskog poslovnog sektora. S druge strane, Krapinsko-zagorska županija (KZŽ), koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, također ovisi o svojim SME-ovima kao okosnici lokalne ekonomije, s posebnim naglaskom na prerađivačku industriju i izvozno orijentirane sektore.
Iako se SME-ovi u EU i KZŽ suočavaju s različitim izazovima i prilikama, postoje zajednički trendovi, osobito kada je riječ o postpandemijskom oporavku, inflatornim pritiscima i potrebi za digitalnom i zelenom tranzicijom. Ovaj esej analizira ključne pokazatelje za SME-ove u EU i KZŽ te nudi preporuke za daljnji razvoj SME-ova u KZŽ na temelju projekcija i trendova iz EU-a.
U Europskoj uniji, SME-ovi zapošljavaju gotovo 89 milijuna ljudi, što čini više od dvije trećine ukupne zaposlenosti u nefinancijskom poslovnom sektoru. Zaposlenost u SME-ovima porasla je za 1,8% tijekom 2023. godine, unatoč brojnim izazovima poput inflacije i poremećaja u opskrbnim lancima. U usporedbi s tim, SME-ovi u Krapinsko-zagorskoj županiji zapošljavali su 23.854 radnika u 2023. godini, što je povećanje od 2,54% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje zaposlenosti u KZŽ nadmašuje prosjek EU, što ukazuje na otpornost lokalnog gospodarstva.
Ipak, unatoč rastu zaposlenosti, izazov s kojim se suočavaju SME-ovi u KZŽ, kao i u ostatku EU, jest nedostatak kvalificirane radne snage. Taj problem postaje sve izraženiji, osobito u sektorima koji zahtijevaju specijalizirane vještine poput digitalne i zelene tehnologije. Nedostatak kvalificiranih radnika predstavlja prijetnju održivom rastu zaposlenosti u budućnosti, što ukazuje na potrebu za snažnijim ulaganjima u obrazovanje i obuku.
Dodana vrijednost SME-ova u EU-u smanjila se za 1,6% u realnim cijenama u 2023. godini, a očekuje se daljnji pad od 1,0% u 2024. godini. Inflacija, rast cijena energenata i troškovi sirovina imali su značajan utjecaj na konkurentnost SME-ova, osobito u industrijama ovisnima o međunarodnim lancima opskrbe. Nasuprot tome, SME-ovi u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježili su značajan rast prihoda. Ukupni prihodi SME-ova u KZŽ porasli su za 12,79% u 2023., dok je bruto dobit povećana za 28,1%, što pokazuje da lokalni SME-ovi imaju bolju prilagodljivost na izazove s kojima su se suočili.
Iako KZŽ SME-ovi pokazuju snažan rast prihoda, važno je naglasiti da EU projekcije predviđaju daljnji pad dodane vrijednosti. To znači da SME-ovi u KZŽ trebaju ulagati u povećanje produktivnosti kroz tehnološku modernizaciju i digitalizaciju kako bi održali trenutni rast i konkurentnost na međunarodnom tržištu. U suprotnom, mogli bi biti izloženi riziku stagnacije ili gubitka tržišnih pozicija.
Jedna od najsnažnijih karakteristika SME-ova u Krapinsko-zagorskoj županiji jest njihova izvozna orijentacija. U 2023. godini SME-ovi u KZŽ ostvarili su 30,09% svojih prihoda na stranim
tržištima, što ih svrstava među natprosječno uspješne regije unutar EU-a kada je riječ o izvozu. Ključna izvozna tržišta za KZŽ SME-ove uključuju Sloveniju, Njemačku i Italiju. S druge strane, SME-ovi u EU također imaju značajnu ulogu u izvozu, no suočeni su s globalnim poremećajima u opskrbnim lancima i sve višim troškovima poslovanja.
Unatoč snažnom izvozu, SME-ovi u KZŽ suočeni su s rizicima vezanim uz ovisnost o nekoliko ključnih tržišta. Diversifikacija izvoznih destinacija mogla bi pomoći SME-ovima u KZŽ da smanje svoju ranjivost na globalne poremećaje i osiguraju dugoročnu stabilnost poslovanja. Proširenje izvoza na nova tržišta, osobito unutar Europske unije i izvan nje, trebao bi biti ključan strateški cilj za budući razvoj SME-ova u regiji.
Preporuke za SME-ove u Krapinsko-zagorskoj županiji
Na temelju analiza trenutnog stanja i projekcija za SME-ove u EU, nekoliko preporuka može se izvući za daljnji razvoj SME-ova u KZŽ:
· Povećanje produktivnosti kroz digitalizaciju i inovacije: SME-ovi u KZŽ trebaju se usmjeriti na digitalnu tranziciju kako bi povećali svoju produktivnost i zadržali konkurentnost. Ulaganja u automatizaciju i pametna rješenja u proizvodnim procesima mogu donijeti značajne prednosti u smanjenju troškova i povećanju učinkovitosti.
· Zelena tranzicija kao prilika za dugoročni rast: Europska unija sve više naglašava važnost održivog razvoja i zelene tranzicije. SME-ovi u KZŽ trebaju iskoristiti ovu priliku i ulagati u energetski učinkovite tehnologije i obnovljive izvore energije. Time će ne samo smanjiti troškove poslovanja već i pridonijeti ciljevima klimatske neutralnosti koje EU planira postići do 2050. godine.
· Razvoj radne snage: Kako bi se riješio problem nedostatka kvalificirane radne snage, SME-ovi trebaju ulagati u obuku i razvoj vještina svojih zaposlenika. Suradnja s lokalnim obrazovnim institucijama i uvođenje programa stručnog usavršavanja mogla bi biti ključna za prilagodbu potrebama tržišta rada u budućnosti.
· Diversifikacija izvoznih tržišta: Iako su SME-ovi u KZŽ uspješni izvoznici, potrebno je raditi na diversifikaciji izvoznih tržišta kako bi se smanjila ovisnost o nekoliko ključnih destinacija. Proširenje izvoza na nova tržišta, uključujući zemlje izvan EU, može osigurati dugoročnu stabilnost i rast poslovanja.
· Pristup povoljnim financijskim sredstvima: U kontekstu rasta troškova, SME-ovi trebaju iskoristiti dostupne fondove i programe EU-a za inovacije, digitalizaciju i zelenu tranziciju. Pristup povoljnim financijskim sredstvima može omogućiti SME-ovima u KZŽ da provedu potrebne transformacije i osiguraju održiv rast.
SME-ovi u Europskoj uniji i Krapinsko-zagorskoj županiji suočavaju se s nizom zajedničkih izazova, uključujući inflaciju, nedostatak kvalificirane radne snage i potrebu za digitalnom i zelenom tranzicijom. Iako SME-ovi u KZŽ trenutno bilježe snažan rast prihoda i izvoza, održavanje tog rasta zahtijevat će strateška ulaganja u tehnologiju, inovacije i razvoj ljudskih resursa. Uspjeh SME-ova u KZŽ ovisit će o njihovoj sposobnosti prilagodbe globalnim trendovima i maksimiziranju prilika koje nude zelena i digitalna tranzicija unutar EU-a.
