Na poziv Veleposlanstva Helenske Republike u Zagrebu, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije sudjelovao je na međunarodnom panelu „Microfinance for Inclusive Entrepreneurship: Insights from Greece and Croatia“, održanom 10. veljače 2026. godine u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Događaj je organiziran u partnerstvu s Grupom Europske investicijske banke (EIB) i Europskom mrežom za mikrofinanciranje (EMN).
Više o događaju dostupno je na službenoj stranici organizatora:
Microfinance for Inclusive Entrepreneurship: Insights from Greece and Croatia
Naglasak na zajedničkim razvojnim putovima Hrvatske i Grčke
U uvodnom obraćanju veleposlanik Helenske Republike u Hrvatskoj istaknuo je kako su Hrvatska i Grčka u mnogočemu slične zemlje – obje su donijele jasnu stratešku odluku o integraciji u Europsku uniju, europodručje i schengenski prostor. Takav politički i gospodarski okvir, naglašeno je, stvara stabilne temelje za razvoj poduzetništva, ali i otvara pitanje dostupnosti financiranja najmanjim poslovnim subjektima.
Zaključeno je kako upravo mikro, mali i srednji poduzetnici čine okosnicu gospodarstva te je nužno osigurati povoljnije i pristupačnije izvore financiranja, osobito za:
- mikropoduzeća,
- startupove,
- poduzetnike u ruralnim i manje razvijenim područjima.
Mikrofinanciranje pritom ima važnu društvenu ulogu jer, osim poticanja poduzetništva, sprječava financijsku isključenost i omogućuje širem krugu građana pristup kapitalu i gospodarskim prilikama.
Europske financijske institucije: mikrofinanciranje kao alat uključivog rasta
Predstavnica EIB Grupe u Hrvatskoj Slađana Ćosić naglasila je kako su mikropoduzetnici „glavno tkivo gospodarstva“, a instrumenti mikrofinanciranja služe kao konkretan alat za otvaranje prilika, jačanje dostojanstva rada i stvaranje održivih lokalnih ekonomija.
Panel je okupio predstavnike financijskih institucija, razvojnih agencija i bankarskog sektora kako bi razmijenili iskustva o stanju mikrofinanciranja u Hrvatskoj i Grčkoj te ulozi europskih financijskih instrumenata u njegovu razvoju.
Iskustva iz prakse: personalizirani pristup i lokalna prisutnost
Ana Matić, glavna tajnica Hrvatske udruge kreditnih unija, istaknula je kako kreditne unije djeluju kroz snažno personalizirani pristup klijentima – procjena ulaganja temelji se na razumijevanju poslovne ideje i lokalnog konteksta, s posebnim fokusom na ruralna područja i manje zajednice.
Cristina Dumitrescu iz Europskog investicijskog fonda (EIF) naglasila je dugogodišnju podršku Grčkoj, gdje se pokazalo da model suradnje s kooperativnim (zadružnim) bankama učinkovito prenosi financijske instrumente do lokalnog gospodarstva.
Panos Tournavitis, direktor Cooperative Bank of Karditsa, predstavio je razvoj grčke mreže kooperativnih banaka – od početnih 16 regionalnih institucija do današnje konsolidirane strukture od četiri banke nakon financijske krize. Banke koriste potporu EIB-a i EIF-a kroz financijske instrumente, a u Grčkoj je uspostavljen i regulatorni okvir te nacionalna mreža pružatelja mikrofinanciranja.
Hrvatska iskustva: financijska inkluzija mora pratiti mentorska podrška
Tina Sirotić iz Erste banke Hrvatska istaknula je kako banka već deset godina razvija modele mikrofinanciranja s ciljem financijske inkluzije. Programi su prilagođeni specifičnim potrebama tržišta, uz korištenje EIF jamstava, a praćenje učinka pokazalo je da oko 70 % korisnika ne bi uspjelo realizirati svoje projekte bez ovakvih oblika financiranja.
Naglašena je i potreba kombiniranja financijskih i nefinancijskih alata – mentorstva, razvoja poslovnog modela i jačanja financijske pismenosti.
Sabina Cvitan iz HAMAG-BICRO-a predstavila je nacionalne programe potpore mikro i malim poduzetnicima, istaknuvši stabilnost portfelja s udjelom neprihodujućih kredita manjim od 5 %, što potvrđuje održivost ovakvih instrumenata.
Zašto je mikrofinanciranje važno za regionalni razvoj
Rasprava je potvrdila kako mikrofinanciranje nije samo financijski proizvod, već razvojni mehanizam koji:
- omogućuje pokretanje poslovanja osobama bez pristupa tradicionalnim kreditima,
- potiče samozapošljavanje i lokalnu ekonomsku aktivnost,
- smanjuje regionalne razvojne razlike,
- jača otpornost zajednica kroz diverzifikaciju gospodarstva.
U europskom kontekstu, mikrofinanciranje se sve snažnije promatra kao alat provedbe politika uključivog rasta, socijalne kohezije i razvoja poduzetništva „odozdo prema gore“.
