Jeste li znali da je samo 0,007% postojeće vode na zemlji za piće i da se ta količina iz godine u godinu smanjuje zbog zagađenja? Da više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta nema izravan pristup izvorima pitke vode? Da se sve više zemalja suočava s vodnim stresom i smanjenom kvalitetom vode za stanovništvo, ali i u poljoprivredi i gospodarstvu?
Voda nije samo osnova života za životinje i biljke, već će vjerojatno postati i ograničeni resurs u mnogim dijelovima svijeta u idućim desetljećima. Prema podacima UN-a, globalni vodni stres, odnosno udio vode povučene za uporabu u industriji, poljoprivredi ili privatnim kućanstvima u odnosu na dostupnu vodu, bio je upravljivih 18,2% 2020 godine. Međutim, postoje velike regionalne razlike u vodnom stresu, a u 2022. godini 2,4 milijarde ljudi živjelo je u područjima koja su izložena ekstremnom vodnom stresu, od čega je gotovo 800 milijuna živjelo u zemljama s visokim i kritično visokim vodnim stresom. Navedeni podaci zasigurno ostavljaju pitanje odgovornog korištenja vodnog resursa u budućnosti.
Međutim, precizno određivanje udjela vodnog stresa do 2050. godine predstavlja izazov zbog kompleksnosti mnogobrojnih varijabli koje obuhvaćaju globalnu populaciju, kao i ekonomske i političke dinamike zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji. Stoga su znanstvenici prisiljeni raditi s različitim scenarijima, umjesto da se oslanjaju na precizne procjene. Međutim, postoji jedna konstanta koja nadilazi nesigurnost – a to je neprekidni rast potražnje za vodom. Mnoge zemlje već su se našle u situaciji gdje troše više vode nego što imaju na raspolaganju, što ukazuje na ozbiljan trend koji se nastavlja. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na dugoročne projekcije, pri čemu će demografski, ekonomski i politički faktori vjerojatno dodatno pojačati pritisak na vodne resurse. S obzirom na kompleksnost faktora koji utječu na dostupnost vode, poput demografskih promjena, urbanizacije, klimatskih promjena te socioekonomskih i političkih događaja, potrebno je pažljivo planirati i implementirati mjere koje će osigurati održivo korištenje vodnih resursa.
Kako pokazuje infografika temeljena na projekcijama World Resources Institute (WRI), za 51 od 164 analizirane zemlje i teritorija očekuje se da će do 2050. godine patiti od visokog do izrazito visokog vodnog stresa, što odgovara 31% populacije.
Prema WRI-u, korišteni scenarij odgovara budućnosti s porastom temperature između 2,8 i 4,6 stupnjeva Celzijusa do 2100. godine i svijetu koji ostaje nejednak. Osim cijelog Arapskog poluotoka, Irana i Indije, većina sjevernoafričkih zemalja poput Alžira, Egipta i Libije smatra se zemljama koje će do 2050. godine potrošiti barem 80% dostupne vode.
No, fenomen nestašice vode nije ograničen samo na zemlje u razvoju. Južnoeuropske zemlje poput Portugala, Španjolske i Italije također su već pod visokim vodnim stresom, a situacija u Španjolskoj će se znatno pogoršati do 2050. godine. Za Francusku i Poljsku, stručnjaci WRI-a pretpostavljaju srednji do visoki vodni stres, što odgovara stopi potrošnje od 20 do 40% dostupnih resursa.
S obzirom na ova globalna kretanja, važno je razumjeti značaj vode kao ključnog resursa u proizvodnji te jednog od pokretača zdravog gospodarstva. Hrvatska, s obiljem vodnih resursa, ima izvrsne uvjete te stoga i visoki potencijal za razvoj različitih industrija koje su resursno ovisne o vodi. Hrvatska se ističe kao zemlja s obiljem pitke vode, nalazeći se na visokom 5. mjestu u Europi po obnovljivim zalihama vode i niskim indeksom vodnog stresa koji za industriju iznosi tek 0,17.
No, kako bi se navedeni potencijal ostvario, važno je razumjeti značaj vodnog resursa i u poticanju ekonomskog rasta. Voda je neophodna za različite industrijske procese, poput proizvodnje hrane, pića, tekstila, kemikalija, električne energije i mnogih drugih proizvoda. Bez adekvatnog pristupa vodi, mnoge industrije ne bi mogle funkcionirati ili bi se morale suočiti s visokim troškovima zbog nedostatka ovog ključnog resursa. Stoga je osiguravanje stabilnog i kvalitetnog vodnog opskrbnog lanca od vitalnog značaja za poticanje gospodarskog razvoja. Za poduzetnike koji koriste vodu u svojim proizvodnim procesima, Hrvatska stoga nudi niz prednosti. Stabilan pristup visokokvalitetnoj vodi u Hrvatskoj pruža temeljnu stabilnost za proizvodne procese, što je od ključne važnosti za održavanje konkurentnosti na tržištu. Osim što osigurava kontinuiranu opskrbu sirovinom za industriju, visoka kvaliteta vode dodatno potiče razvoj visokokvalitetnih proizvoda. Vodni resursi Hrvatske nude bogatstvo sirovina za različite industrijske sektore, omogućujući proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda koji zadovoljavaju visoke standarde. Osim toga, povoljno poslovno okruženje i dobra vodna struktura pružaju poticaj za poduzetnike u sektorima koji koriste vodu, potičući inovacije i razvoj industrije u zemlji.
U tom kontekstu, Krapinsko-zagorska županija zauzima posebno važno mjesto. S obiljem vodnih resursa, Krapinsko-zagorska županija predstavlja ključno središte u Hrvatskoj kada je riječ o opskrbi vodom što posebno dolazi do izražaja i u usporedbi s regijama okolnih zemalja.
Gledajući neke od regija u relativnoj blizini, vidljivo je kako se Krapinsko-zagorska županija ističe izuzetno niskim rizikom od vodnog stresa. Prateći primjerice regije u Italiji poput Sicilije, Calabrije, Umbrije i Toskane, vidljivo je da je velika većina suočena s visokim indeksima vodnog stresa, većim od od 4,5, dok Krapinsko-zagorska županija bilježi iznimno niski indeks (0,86). S rizikom od 0.86, Krapinsko-zagorska županija pokazuje visoku razinu pokrića vodom u poljoprivredi, stanovništvu i industriji. Ovaj izvrstan rezultat osigurava stabilnost i sigurnost u korištenju vodnih resursa za različite svrhe, što je svakako istaknuta prednost za privlačenje kapitala i potencijalne investitore. Uz stabilnost i sigurnost u korištenju vodnih resursa što je iznimno bitno za neprekinuti rad industrije čime se nesmetano provodi poslovanje, bitno je izdvojiti i umreženost vodovodnim sistemom koji pokriva većinski dio županije. Mrežom od više od sedamdesetak vodovoda opskrbljuje se vodom i stanovništvo i gospodarstvo županije, a Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije obavlja detaljne analize vode za ljudsku potrošnju, osiguravajući njenu zdravstvenu ispravnost. Također sve su više vidljivi i napori usmjereni na redovitu kontrolu i legalizaciju lokalnih vodovoda dok se sustav javne vodoopskrbe neprestano širi, omogućujući sve većem broju domaćinstava i industrije priključenje na siguran i kvalitetan izvor vode.
Ova aktivna briga za vodne resurse i zdravstvenu ispravnost vode predstavlja ključni element u očuvanju kvalitete života stanovnika, ali i potencijalni rast industrije Krapinsko-zagorske županije te pruža primjer uspješnog upravljanja ovim važnim resursom. U tom kontekstu, bogatstvo vodom Krapinsko-zagorske županije nije samo privilegij već i odgovornost koja se i dalje treba savjesno ispunjavati radi dobrobiti zajednice. Uz samo stanovništvo koje je ovisno o kvaliteti vode, sigurnost i stabilnost vodnih resursa je ključna i za rast i napredak gospodarstva u županiji, a stabilan i siguran pristup čistoj i pitkoj vodi preduvjet je normalnog funkcioniranja brojnih gospodarskih grana.
U smislu raspolaganja i upravljanja vodenim resursima, Krapinsko-zagorska županija nudi značajne prednosti za poduzetnike i industriju. Visokokvalitetna voda predstavlja neophodan temelj za uspješno poslovanje, ali i ključni resurs za ekonomski rast; dok bogatstvo vodom u regiji omogućuje stabilan pristup visokokvalitetnoj vodi, što je od vitalnog značaja za brojne i različite proizvodne procese. Također, kontinuirana opskrba vodom, preko vodovodnih mreža smanjuje rizik od prekida u proizvodnji, pružajući poduzećima sigurnost i stabilnost što dodatno potiče konkurentnost na tržištu, privlačeći nove investitore i industrije u regiju. Uz to, prisutnost obilnih vodnih resursa otvara vrata za raznolike industrije koje ovise o vodi. Tradicionalni sektori poput poljoprivrede i prehrambene industrije već su dobro uspostavljeni u regiji, ali Krapinsko-zagorska županija također ima potencijal privući investicije u sektorima poput turizma, proizvodnje pića, farmaceutike i drugih visokotehnoloških industrija. Konstantne investicije u infrastrukturu vodoopskrbe i pročišćavanja vode stvaraju mogućnosti za razvoj inovativnih tehnologija i poslovnih modela, a niži troškovi vezani uz sektor vodnih resursa u županiji mogu dodatno potaknuti investicije i inovacije i u sektorima koji nisu izravno povezani s korištenjem vode kao sirovine za proizvodnju. Niska cijena vode, u odnosu na regije s višim vodnim stresom omogućuje poduzećima veću likvidnost i priliku za ulaganje u istraživanje i razvoj novih tehnologija, poboljšanje proizvodnih procesa te diverzifikaciju poslovanja što posljedično može stvoriti pozitivan ciklus poticanja ekonomskog rasta i povećanja konkurentnosti različitih industrija unutar županije.
No, kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti regije bogate vodom i kako bi se Krapinsko-zagorska županija pripremila za budućnost sa sve višim globalnim vodnim stresom, nužno je usmjeriti viziju upravljanja vodnim resursima k održivom gospodarstvu kako bi se isti resurs što više očuvao tijekom vremena. Stoga je vrlo bitno ozbiljno razmotriti strategije upravljanja vodom, kako bismo se pripremili za izazove budućnosti. S obzirom na kompleksnost faktora koji utječu na dostupnost vode, poput demografskih promjena, urbanizacije, klimatskih promjena te socioekonomskih i političkih događaja, potrebno je pažljivo planirati i implementirati mjere koje će osigurati održivo korištenje vodnih resursa. Uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje vodom, kao što su sustavi za recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, može pomoći u povećanju efikasnosti i smanjenju gubitaka. Također, važno je promicati svijest o racionalnom korištenju vode i poticati prakse štednje vode kako među građanima tako i u industriji. Investiranje u istraživanje i inovacije u području vodnih tehnologija također bi bilo poželjno za razvoj održivih rješenja za upravljanje vodnim resursima što uključuje razvoj novih metoda za pročišćavanje vode, poboljšanje sustava za navodnjavanje u poljoprivredi te implementaciju novih tehnologija za praćenje i upravljanje kvalitetom vode. Osim toga, suradnja na međunarodnoj razini i dijeljenje najboljih praksi također je jedan od ciljeva jednostavnijeg upravljanja vodenim resursima na globalnoj razini. Konačno, i angažman ključnih dionika, uključujući javni i privatni sektor, ali i cjelokupno građanstvo od presudne su važnosti za uspješno provedbu strategije efikasnog upravljanja vodom. Stoga se samo integriranim pristupom i zajedničkim naporima može osigurati održivo korištenje vodnih resursa i izgraditi otpornost na izazove koji nas očekuju u budućnosti.
Ukratko, bogatstvo i kvaliteta vode u Krapinsko-zagorskoj županiji čine je atraktivnom destinacijom za investitore u proizvodne i tehnološke sektore. Stabilna opskrba visokokvalitetnom vodom, širok spektar industrijskih mogućnosti i potencijal za inovacije čine Krapinsko-zagorsku županiju idealnim mjestom za poslovanje i ekonomski rast te je u skladu s tim, Krapinsko-zagorska županija privlačna destinacija za poduzetnike koji su svjesni važnosti vode u njihovoj proizvodnji. Iskorištavanje bogatih vodnih resursa te usmjerenost k održivom gospodarstvu, mogu postati ključni elementi uspjeha za poduzetnike u Krapinsko-zagorskoj županiji, u svjetlu rasta vodnog stresa, rastuće globalne potražnje za vodom i sve većih izazova u vezi s njezinim upravljanjem.
STATISTIKA
- U 2022. godini, 2,2 milijarde ljudi još uvijek nije imalo sigurno upravljanu pitku vodu
- 703 milijuna osoba bez osnovne usluge vode
- 3,5 milijardi ljudi bez sigurno upravljane sanitacije, uključujući 1,5 milijardu bez osnovnih sanitarnih usluga
- 2 milijarde ljudi bez osnovne opreme za pranje ruku s sapunom i vodom kod kuće, među kojima je 653 milijuna osoba bez ikakve opreme za pranje ruku.
Da bi se postigla univerzalna pokrivenost pitkom vodom do 2030. godine, trenutne stope napretka morale bi se povećati tri do šest puta.