Voda: Ključni Resurs Budućnosti

Foto: Mladen Ban

Jeste li znali da je samo 0,007% postojeće vode na zemlji za piće i da se ta količina iz godine u godinu smanjuje zbog zagađenja? Da više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta nema izravan pristup izvorima pitke vode? Da se sve više zemalja suočava s vodnim stresom i smanjenom kvalitetom vode za stanovništvo, ali i u poljoprivredi i gospodarstvu?

Voda nije samo osnova života za životinje i biljke, već će vjerojatno postati i ograničeni resurs u mnogim dijelovima svijeta u idućim desetljećima. Prema podacima UN-a, globalni vodni stres, odnosno udio vode povučene za uporabu u industriji, poljoprivredi ili privatnim kućanstvima u odnosu na dostupnu vodu, bio je upravljivih 18,2% 2020 godine. Međutim, postoje velike regionalne razlike u vodnom stresu, a u 2022. godini 2,4 milijarde ljudi živjelo je u područjima koja su izložena ekstremnom vodnom stresu, od čega je gotovo 800 milijuna živjelo u zemljama s visokim i kritično visokim vodnim stresom. Navedeni podaci zasigurno ostavljaju pitanje odgovornog korištenja vodnog resursa u budućnosti.

Međutim, precizno određivanje udjela vodnog stresa do 2050. godine predstavlja izazov zbog kompleksnosti mnogobrojnih varijabli koje obuhvaćaju globalnu populaciju, kao i ekonomske i političke dinamike zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji. Stoga su znanstvenici prisiljeni raditi s različitim scenarijima, umjesto da se oslanjaju na precizne procjene. Međutim, postoji jedna konstanta koja nadilazi nesigurnost – a to je neprekidni rast potražnje za vodom. Mnoge zemlje već su se našle u situaciji gdje troše više vode nego što imaju na raspolaganju, što ukazuje na ozbiljan trend koji se nastavlja. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na dugoročne projekcije, pri čemu će demografski, ekonomski i politički faktori vjerojatno dodatno pojačati pritisak na vodne resurse. S obzirom na kompleksnost faktora koji utječu na dostupnost vode, poput demografskih promjena, urbanizacije, klimatskih promjena te socioekonomskih i političkih događaja, potrebno je pažljivo planirati i implementirati mjere koje će osigurati održivo korištenje vodnih resursa.

Kako pokazuje infografika temeljena na projekcijama World Resources Institute (WRI), za 51 od 164 analizirane zemlje i teritorija očekuje se da će do 2050. godine patiti od visokog do izrazito visokog vodnog stresa, što odgovara 31% populacije.

Prema WRI-u, korišteni scenarij odgovara budućnosti s porastom temperature između 2,8 i 4,6 stupnjeva Celzijusa do 2100. godine i svijetu koji ostaje nejednak. Osim cijelog Arapskog poluotoka, Irana i Indije, većina sjevernoafričkih zemalja poput Alžira, Egipta i Libije smatra se zemljama koje će do 2050. godine potrošiti barem 80% dostupne vode.

No, fenomen nestašice vode nije ograničen samo na zemlje u razvoju. Južnoeuropske zemlje poput Portugala, Španjolske i Italije također su već pod visokim vodnim stresom, a situacija u Španjolskoj će se znatno pogoršati do 2050. godine. Za Francusku i Poljsku, stručnjaci WRI-a pretpostavljaju srednji do visoki vodni stres, što odgovara stopi potrošnje od 20 do 40% dostupnih resursa.

S obzirom na ova globalna kretanja, važno je razumjeti značaj vode kao ključnog resursa u proizvodnji te jednog od pokretača zdravog gospodarstva. Hrvatska, s obiljem vodnih resursa, ima izvrsne uvjete te stoga i visoki potencijal za razvoj različitih industrija koje su resursno ovisne o vodi. Hrvatska  se ističe kao zemlja s obiljem pitke vode, nalazeći se na visokom 5. mjestu u Europi po obnovljivim zalihama vode i niskim indeksom vodnog stresa koji za industriju iznosi  tek 0,17.

No, kako bi se navedeni potencijal ostvario, važno je razumjeti značaj vodnog resursa i u poticanju ekonomskog rasta. Voda je neophodna za različite industrijske procese, poput proizvodnje hrane, pića, tekstila, kemikalija, električne energije i mnogih drugih proizvoda. Bez adekvatnog pristupa vodi, mnoge industrije ne bi mogle funkcionirati ili bi se morale suočiti s visokim troškovima zbog nedostatka ovog ključnog resursa. Stoga je osiguravanje stabilnog i kvalitetnog vodnog opskrbnog lanca od vitalnog značaja za poticanje gospodarskog razvoja. Za poduzetnike koji koriste vodu u svojim proizvodnim procesima, Hrvatska stoga nudi niz prednosti. Stabilan pristup visokokvalitetnoj vodi u Hrvatskoj pruža temeljnu stabilnost za proizvodne procese, što je od ključne važnosti za održavanje konkurentnosti na tržištu. Osim što osigurava kontinuiranu opskrbu sirovinom za industriju, visoka kvaliteta vode dodatno potiče razvoj visokokvalitetnih proizvoda. Vodni resursi Hrvatske nude bogatstvo sirovina za različite industrijske sektore, omogućujući proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda koji zadovoljavaju visoke standarde. Osim toga, povoljno poslovno okruženje i dobra vodna struktura pružaju poticaj za poduzetnike u sektorima koji koriste vodu, potičući inovacije i razvoj industrije u zemlji.

U tom kontekstu, Krapinsko-zagorska županija zauzima posebno važno mjesto. S obiljem vodnih resursa, Krapinsko-zagorska županija predstavlja ključno središte u Hrvatskoj kada je riječ o opskrbi vodom što posebno dolazi do izražaja i u usporedbi s regijama okolnih zemalja.

Gledajući neke od regija u relativnoj blizini, vidljivo je kako se Krapinsko-zagorska županija ističe izuzetno niskim rizikom od vodnog stresa. Prateći primjerice regije u Italiji poput Sicilije, Calabrije, Umbrije i Toskane, vidljivo je da je velika većina suočena s visokim indeksima vodnog stresa, većim od od 4,5, dok Krapinsko-zagorska županija bilježi iznimno niski indeks (0,86). S rizikom od 0.86, Krapinsko-zagorska županija pokazuje visoku razinu pokrića vodom u poljoprivredi, stanovništvu i industriji. Ovaj izvrstan rezultat osigurava stabilnost i sigurnost u korištenju vodnih resursa za različite svrhe, što je svakako istaknuta prednost za privlačenje kapitala i potencijalne investitore. Uz stabilnost i sigurnost u korištenju vodnih resursa što je iznimno bitno za neprekinuti rad industrije čime se nesmetano provodi poslovanje, bitno je izdvojiti i umreženost vodovodnim sistemom koji pokriva većinski dio županije. Mrežom od više od sedamdesetak vodovoda opskrbljuje se vodom i stanovništvo i gospodarstvo županije, a Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije obavlja detaljne analize vode za ljudsku potrošnju, osiguravajući njenu zdravstvenu ispravnost. Također sve su više vidljivi i napori usmjereni na redovitu kontrolu i legalizaciju lokalnih vodovoda dok se sustav javne vodoopskrbe neprestano širi, omogućujući sve većem broju domaćinstava i industrije priključenje na siguran i kvalitetan izvor vode.

Ova aktivna briga za vodne resurse i zdravstvenu ispravnost vode predstavlja ključni element u očuvanju kvalitete života stanovnika, ali i potencijalni rast industrije Krapinsko-zagorske županije te pruža primjer uspješnog upravljanja ovim važnim resursom. U tom kontekstu, bogatstvo vodom Krapinsko-zagorske županije nije samo privilegij već i odgovornost koja se i dalje treba savjesno ispunjavati radi dobrobiti zajednice. Uz samo stanovništvo koje je ovisno o kvaliteti vode, sigurnost i stabilnost vodnih resursa je ključna i za rast i napredak gospodarstva u županiji, a stabilan i siguran pristup čistoj i pitkoj vodi preduvjet  je normalnog funkcioniranja brojnih gospodarskih grana.

U smislu raspolaganja i upravljanja vodenim resursima, Krapinsko-zagorska županija nudi značajne prednosti za poduzetnike i industriju. Visokokvalitetna voda predstavlja neophodan temelj za uspješno poslovanje, ali i ključni resurs za ekonomski rast; dok bogatstvo vodom u regiji omogućuje stabilan pristup visokokvalitetnoj vodi, što je od vitalnog značaja za brojne i različite proizvodne procese. Također, kontinuirana opskrba vodom, preko vodovodnih mreža smanjuje rizik od prekida u proizvodnji, pružajući poduzećima sigurnost i stabilnost što dodatno potiče konkurentnost na tržištu, privlačeći nove investitore i industrije u regiju. Uz to, prisutnost obilnih vodnih resursa otvara vrata za raznolike industrije koje ovise o vodi. Tradicionalni sektori poput poljoprivrede i prehrambene industrije već su dobro uspostavljeni u regiji, ali Krapinsko-zagorska županija također ima potencijal privući investicije u sektorima poput turizma, proizvodnje pića, farmaceutike i drugih visokotehnoloških industrija. Konstantne investicije u infrastrukturu vodoopskrbe i pročišćavanja vode stvaraju mogućnosti za razvoj inovativnih tehnologija i poslovnih modela, a niži troškovi vezani uz sektor vodnih resursa u županiji mogu dodatno potaknuti investicije i inovacije i u sektorima koji nisu izravno povezani s korištenjem vode kao sirovine za proizvodnju. Niska cijena vode, u odnosu na regije s višim vodnim stresom omogućuje poduzećima veću likvidnost i priliku za ulaganje u istraživanje i razvoj novih tehnologija, poboljšanje proizvodnih procesa te diverzifikaciju poslovanja što posljedično može stvoriti pozitivan ciklus poticanja ekonomskog rasta i povećanja konkurentnosti različitih industrija unutar županije.

No, kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti regije bogate vodom i kako bi se Krapinsko-zagorska županija pripremila za budućnost sa sve višim globalnim vodnim stresom, nužno je usmjeriti viziju upravljanja vodnim resursima k održivom gospodarstvu kako bi se isti resurs što više očuvao tijekom vremena.  Stoga je vrlo bitno ozbiljno razmotriti strategije upravljanja vodom, kako bismo se pripremili za izazove budućnosti. S obzirom na kompleksnost faktora koji utječu na dostupnost vode, poput demografskih promjena, urbanizacije, klimatskih promjena te socioekonomskih i političkih događaja, potrebno je pažljivo planirati i implementirati mjere koje će osigurati održivo korištenje vodnih resursa. Uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje vodom, kao što su sustavi za recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, može pomoći u povećanju efikasnosti i smanjenju gubitaka. Također, važno je promicati svijest o racionalnom korištenju vode i poticati prakse štednje vode kako među građanima tako i u industriji. Investiranje u istraživanje i inovacije u području vodnih tehnologija također bi bilo poželjno za razvoj održivih rješenja za upravljanje vodnim resursima što uključuje razvoj novih metoda za pročišćavanje vode, poboljšanje sustava za navodnjavanje u poljoprivredi te implementaciju novih tehnologija za praćenje i upravljanje kvalitetom vode. Osim toga, suradnja na međunarodnoj razini i dijeljenje najboljih praksi također je jedan od ciljeva jednostavnijeg upravljanja vodenim resursima na globalnoj razini. Konačno, i angažman ključnih dionika, uključujući javni i privatni sektor, ali i cjelokupno građanstvo od presudne su važnosti za uspješno provedbu strategije efikasnog upravljanja vodom. Stoga se samo integriranim pristupom i zajedničkim naporima može osigurati održivo korištenje vodnih resursa i izgraditi otpornost na izazove koji nas očekuju u budućnosti.

Ukratko, bogatstvo i kvaliteta vode u Krapinsko-zagorskoj županiji čine je atraktivnom destinacijom za investitore u proizvodne i tehnološke sektore. Stabilna opskrba visokokvalitetnom vodom, širok spektar industrijskih mogućnosti i potencijal za inovacije čine Krapinsko-zagorsku županiju idealnim mjestom za poslovanje i ekonomski rast te je u skladu s tim, Krapinsko-zagorska županija privlačna destinacija za poduzetnike koji su svjesni važnosti vode u njihovoj proizvodnji. Iskorištavanje bogatih vodnih resursa te usmjerenost k održivom gospodarstvu, mogu postati ključni elementi uspjeha za poduzetnike u Krapinsko-zagorskoj županiji, u svjetlu rasta vodnog stresa, rastuće globalne potražnje za vodom i sve većih izazova u vezi s njezinim upravljanjem.

STATISTIKA

  • U 2022. godini, 2,2 milijarde ljudi još uvijek nije imalo sigurno upravljanu pitku vodu
  • 703 milijuna osoba bez osnovne usluge vode
  • 3,5 milijardi ljudi bez sigurno upravljane sanitacije, uključujući 1,5 milijardu bez osnovnih sanitarnih usluga
  • 2 milijarde ljudi bez osnovne opreme za pranje ruku s sapunom i vodom kod kuće, među kojima je 653 milijuna osoba bez ikakve opreme za pranje ruku.

Da bi se postigla univerzalna pokrivenost pitkom vodom do 2030. godine, trenutne stope napretka morale bi se povećati tri do šest puta.

Podijeli objavu na društvenim mrežama

Zona 6 / Poslovna zona

Lepoglavec

OPĆINA/GRAD
Grad Klanjec

POVRŠINA ZONE
30.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
30.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
1,2

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,5

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
7 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
Da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.2 km/autocesta A2, 17 km/morska luka – Rijeka, 199 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 65 km 

Zona 16 / Poslovna zona

Strmec Stubički

OPĆINA/GRAD
Općina Stubičke Toplice

POVRŠINA ZONE

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 7.5 km/morska luka – Rijeka, 193 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 58km

Zona 15 / Poslovna zona

Stubaki

OPĆINA/GRAD
Općina Stubičke Toplice

POVRŠINA ZONE
21.345 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
18.764 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,4

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,8

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
13 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno/privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja- ne postoji obveza izrade

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, u izgradnji/autocesta A2, 3 km/morska luka – Rijeka, 189 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 57 km 

Zona 14 / Poslovna zona

Razvor

OPĆINA/GRAD
Općina Kumrovec

POVRŠINA ZONE
239.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
85.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,4

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
8 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 20 km/morska luka – Rijeka, 206 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 72 km 

Zona 13 / Poslovna zona

jugo-zapad Zlatar Bistrica

OPĆINA/GRAD
Općina Zlatar Bistrica

POVRŠINA ZONE
265.116 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
40.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,5

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
11 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 20 km/morska luka – Rijeka, 203 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 58 km

Zona 12 / Poslovna zona

Jarek Habekov

OPĆINA/GRAD
Općina Hrašćina

POVRŠINA ZONE
32.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
12.707 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
ne

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 6 km/morska luka – Rijeka, 218 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 69 km 

Zona 11 / Poslovna zona

Kraljevec na Sutli

OPĆINA/GRAD
Općina Kraljevec na Sutli

POVRŠINA ZONE
360.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
360.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,35

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,7

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
8,5 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
ne

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja – ne postoji obveza izrade

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta-potrebno izraditi/autocesta A2, 20 km/morska luka – Rijeka, 195 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 55 km

Zona 10 / Zona malog

gospodarstva Drajža

OPĆINA/GRAD
Općina Hum na Sutli

POVRŠINA ZONE
436.500 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
210.800 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
11,5 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno/privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja – ne postoji obveza izrade

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 13 km/morska luka – Rijeka, 225 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 83km 

Zona 9 / Poslovna zona

Bedekovčina

OPĆINA/GRAD
Općina Bedekovčina

POVRŠINA ZONE
451.643 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
204.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
20 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
-/autocesta A2, 10 km/morska luka – Rijeka, 190 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 64 km

Zona 8 / Poslovna zona

Gornja Stubica

OPĆINA/GRAD
Općina Gornja Stubica

POVRŠINA ZONE
80.291 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,8

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12,5

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 16.8 km/morska luka – Rijeka, 199 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 39 km 

Zona 7 / Radna zona

Mokrice

OPĆINA/GRAD
Grad Oroslavje

POVRŠINA ZONE
120.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
Da

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 0.2 km/morska luka – Rijeka, 184 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 50 km

Zona 5 / Poslovna zona

Pregrada

OPĆINA/GRAD
Grad Pregrada

POVRŠINA ZONE
603.135 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
405.803 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,3 – 0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
nije određen

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
11,5 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 25 km/morska luka – Rijeka, 205 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 71 km

Zona 18 / Poslovna zona

Veliko Trgovišće

OPĆINA/GRAD
Općina Veliko Trgovišće

POVRŠINA ZONE
1.097.034 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
567.707 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,6

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
15 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km /autocesta A2, 0.6 km/morska luka – Rijeka, 186 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 52 km 

Zona 4 / Poslovna zona

Zabok

OPĆINA/GRAD
Grad Zabok

POVRŠINA ZONE
1.706.200 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
1.214.200 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
20 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 1km/morska luka – Rijeka, 168 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 51 km 

Zona 3 / Zona malog

gospodarstva Krapina

OPĆINA/GRAD
Grad Krapina

POVRŠINA ZONE
51.783 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
1.707 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja- ne postoji obveza izrade

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, potrebno izgraditi/autocesta A2, 1km/morska luka – Rijeka, 203 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 68 km

Zona 2 / Poduzetnička zona

Krapina Nova Zapad

OPĆINA/GRAD
Grad Krapina

POVRŠINA ZONE
475.613 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
234.781 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5
DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1,8

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno/privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km/autocesta A2, 1km/morska luka – Rijeka, 203 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 68 km 

Zona 1 / Poduzetnička zona

Krapina Nova Jug

OPĆINA/GRAD
Grad Krapina

POVRŠINA ZONE
433.878 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
254.893 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,5

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1,5

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, potrebno izgraditi/autocesta A2, 2km/morska luka – Rijeka, 203 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 68 km

Imate ideju? Na pravom ste mjestu. Put do odobrenja EU projekta radimo u suradnji s Vama.

Razgovaramo, izrađujemo poslovne planove i investicijske studije te zajedničkim snagama pronalazimo najbrži mogući put do ostvarenja vašeg cilja.

EU fondovi su novac europskih građana koji se sukladno određenim pravilima i procedurama, dodjeljuju raznim korisnicima za provedbu projekata u cilju postizanja ciljeva javnih politika EU. Zašto ih ne biste iskoristili za svoje poslovanje?

Naši stručnjaci prilagođavaju vašu ideju natječajnoj dokumentaciji u cilju ostvarivanja maksimalnog broja bodova. Kada je projekt kvalitetno razrađen, velika je mogućnost pozitivne ocjene koja nam je svima glavni cilj. Zahvaljujući velikom iskustvu koje imamo, uštedit ćete svoje vrijeme i novac, jer vam svoje stečeno znanje i iskustvo prenosimo odmah.

Kada je projekt odobren, odabirete savjetnika za provedbu koji zajedno s vama, rame uz rame, vašu ideju vodi ravno do realizacije i podržava vas čak i u najtežim poslovnim izazovima.

Paket full time desk

625,00 kn mjesečno
  • Korištenje ureda bez ograničenja
  • Sati mentorstva
  • Popust na događaje
  • Popust na ostale prostore
  • Višenamjenska dvorana
  • Dodatni popusti

Paket team office

  • Cijena i sadržaj paketa prema ponudi

Paket full time office

179,19€ mjesečno
  • Korištenje ureda bez ograničenja
  • 30% popusta na edukacijske događaje
  • 30% popusta na najam višenamjenske dvorane
  • Do 2 h/mjesečno korištenje višenamjenske dvorane bez naknade

Dodatni popusti
10% na 6 mj
15% na 12 mj

*Cijene su izražene bez PDV-a

Virtual office uz registraciju poslovne adrese

13,27€ mjesečno
  • Usluga poslovne registracije na adresi Poslovno tehnološkog inkubatora
  • Korištenje fizičkog poštanskog pretinca
  • Zaprimanje, pakiranje i preusmjeravanje pošte

*Cijene su izražene bez PDV-a

Paket basic office

99,54€ mjesečno
  • Korištenje slobodnog radnog stola i interneta na mjesečnoj bazi bez ograničenja
  • 20% popusta na korištenje višenamjenske dvorane
  • 20% na edukacijske događaje

Dodatni popusti 
10% na 12 mj

*Cijene su izražene bez PDV-a

Zona 17 / Zona malog

gospodarstva "LUG" Sveti Križ Začretje

OPĆINA/GRAD
Općina Sveti Križ Začretje

POVRŠINA ZONE
1.185.794 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
735.406 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,7

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
0,8

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
12 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0 km /autocesta A2, 2 km/morska luka – Rijeka, 196 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 62 km 

Zona 19 / Poduzetnička zona

Jertovec

OPĆINA/GRAD
Općina Konjšćina

POVRŠINA ZONE
200.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km /autocesta A2, 29 km/morska luka – Rijeka, 217 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 49 km 

Igor Škrgatić

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Robert Markuš

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Paul Stubbs

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Nikola Drašković

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Mislav Ante Omazić

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Branka Topolovec

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Manuela Šola

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Marijana Šarolić Robić

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Ivana Šoljan

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Majda Tafa Vlahović

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Ivo Špigel

Razvoj proizvoda i usluga – pozicioniranje, istraživanje konkurencije, pravni okvir, intelektualno vlasništvo, pravno savjetovanje, istraživanje i identificiranje ciljne skupine i potencijalnih korisnika proizvoda/usluga te identificiranje potreba ciljane skupine, odabir tima i najbolje metodologije proizvodnje.

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Goran Deak

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Komercijalizacija proizvoda ili usluge – vrsta prodaje, plan prodaje, kanali za distribuciju, strateška partnerstva, istraživanje tržišta.

Zona 20 / Poduzetnička zona

Mala Lasača

OPĆINA/GRAD
Općina Konjšćina

POVRŠINA ZONE
164.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km /autocesta A2, 29 km/morska luka – Rijeka, 217 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 49 km 

Boris Antunović

Poslovno upravljanje – poslovno planiranje, izrada poslovnog plana, upravljanje ljudskim potencijalima, financijski plan, financijska partnerstva, pristup investitorima, predstavljanje proizvoda/usluge/tvrtke, promocija i marketing.

Business POINT Zagorje

CILJ PROJEKTA

Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije d.o.o. kao potporna poduzetnička institucija pruža visokokvalitetne usluge za MSP-ove čime omogućava održiv razvoj poduzetničkog sektora Krapinsko-zagorske županije te jača konkurentnost gospodarstva.

Cilj projekta je postojeće poduzetnike, poduzetnike
početnike i potencijalne buduće poduzetnike, kroz različite kanale upoznati i savjetovati kako riješiti otvorenja pitanja poslovanja poslovno planiranje, financijski aspekt poslovanja, investiranje i izvori financiranja te povezivanje, te osiguravanje potpore osnivanju novih poduzeća, olakšavanju poslovanja aktivnih poduzeća i jačanju institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se doprinijelo stvaranju povoljnijeg okruženja za rast i razvoj poduzetništva na području RH.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.03.2020. – 01.09.2021

Ukupna vrijednost projekta: 799.697,50 HRK

EU sufinanciranje: 599.769,04 HRK

REZULTATI PROJEKTA

> 350 POLAZNIKA EDUKACIJA
I MEET-UPOVA

> 16 ODRŽANIH INFORMATIVNIH
RADIONICA

> 75 NOVIH PODUZEĆA PRIMILO
USLUGE INFORMIRANJA I
POVEZIVANJA

> 11 ODRŽANIH DOGAĐANJA
VEZANIH UZ POVEZIVANJE
SUBJEKATA SA POTPORNIM
SUBJEKTIMA

> 160 PODUZEĆA PRIMILO
USLUGE INFORMIRANJA
I POVEZIVANJA

POBOLJŠANJE POSLOVNE KONKURENTNOSTI PUTEM ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA (e-BUSINESS), faza II

UKUPNA VRIJEDNOST: 570.842,51 HRK

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 12.01.2017. – 12.01.2019.

OPIS PROJEKTA

Nositelj projekta je Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, poduzetničko- potporna institucija u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je usmjerena na identifikaciju razvojnih prilika, pripremu i provođenje projekata i razvojnih programa te promidžbu Krapinsko-zagorske županije.

Investicija koju tvrtka planira u narednom kratkoročnom razdoblju odnosi se na:

– korištenje informatičke opreme za potrebe poslovanja i provedbu radionica

– organizaciju radionica namijenjenih e-poslovanju i e-trgovanju te

– dodjelu potpora male vrijednosti poduzetnicima za korištenje informatičke opreme i sudjelovanje na radionicama

REZULTATI PROJEKTA

Svrha projekta direktno doprinosi traženim rezultatima natječaja „Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja (e-BUSINESS), faza II“ i to ostvarenjem zadanih rezultata projekta:

– održano minimalno 9 radionica namijenjenih subjektima malog gospodarstva

– dodijeljene potpore male vrijednosti u ukupnoj vrijednosti 570.842,51 kn

Poslovno-tehnološki inkubator Krapinsko-zagorske županije

Projekt Poslovno-tehnološki inkubator Krapinsko-zagorske županije podrazumijeva uspostavu integriranog sustava (središta stručne, savjetodavne i mentorske pomoći) za potporu rasta i razvoja poduzetništva, potencijalnih i postojećih poduzetnika. Projekt će rezultirati izgradnjom objekta Poslovno-tehnološkog inkubatora Krapinsko-zagorske županije s 13 inkubacijskih prostora, višenamjenskom dvoranom te edukacijsko-tehnološkim prostorom i inovativnim laboratorijem, ali i razvojem virtualnog inkubatora kao virtualne poduzetničke mreže.Ciljevi projekta.

CILJEVI PROJEKTA:

– jačanje konkurentnosti i razvoj tehnološki usmjerenih i na znanju temeljenih malih i srednjih poduzetnika

– rast i razvoj sektora malog gospodarstva

– podizanje razine poduzetničkog znanja

– Iskaznica projekta

NOSITELJ PROJEKTA: Krapinsko-zagorska županija

PARTNERI PROJEKTA: Poduzetnički centar KZŽ | Grad Krapina | REGEA

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 29.623.436,17 kn 

BESPOVRATNA SREDSTVA: 19.986.095,43 kn 

SREDSTVA PRIJAVITELJA: 9.637.340,74 kn

RAZDOBLJE PROVEDBE: 37 mjeseci (01.09.2017. do 01.10.2020.)

AKTIVNOSTI:

– Izgradnja poslovno tehnološkog inkubatora

– Opremanje poslovno tehnološkog inkubatora

– Uspostava virtualnog inkubatora

– Promidžba i vidljivost

– Upravljanje projektom i administracija

Projekt Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020“, Prioritetnom osi 3. Poslovna konkurentnost, Investicijskim prioritetom 3a „Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća uključujući putem poslovnih inkubatora“ Specifičnim ciljem 3a2 „Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća“.

Podrži održivi razvoj poduzetništva Krapinsko-zagorske županije

CILJ PROJEKTA

Postizanje održivog razvoja poduzetničkog sektora Krapinsko-zagorske
županije te jačanje konkurentnosti gospodarstva, kroz organizaciju grupnih
i individualnih konzultacija u cilju olakšanog pristupa poslovnim znanjima i
vještinama, partnerima i informacijama ključnim za njihov rast i razvoj.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.06.2018. – 01.12.2019.

Ukupna vrijednost projekta: 717.700,16 HRK

EU sufinanciranje: 600.000,00 HRK

REZULTATI PROJEKTA

Svrha projekta direktno doprinosi traženim rezultatima Poziva „Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI) i to ostvarenjem zadanih rezultata projekta:

– povećanje broja poduzeća koja primaju potporu

– povećanje broja novih poduzeća koja primaju potporu

– povećanje broja korisnika novih usluga

– povećanje broja poduzetnika početnika koji će koristiti nove usluge

– povećanje broja postojećih poduzetnika koji će koristiti nove usluge

– povećanje broja poduzetnika- žena koje koriste nove usluge

TECH BOOST PROGRAM

OPIS PROJEKTA:

TECH BOOST PROGRAM je dizajniran kako bi se ubrzao razvoj tehnoloških startupova u početnoj fazi investicije te ih pripremio za investicije. Program pokriva širok spektar vertikala i industrija, a istovremeno daje prioritet poduzetnicima, a predstavlja partnerstvo vodećeg europskog B2B startup akceleratora s odabranim regionalnim akceleratorima pod vodstvom Akademije za poduzetništvo Europskog fonda za Jugoistočnu Europu (EFSE).

PARTNERI:

Efse entrepreneurship academy | Startup Wise Guys | Poduzetnički centar krapinsko-zagorske županije

OPIS PROGRAMA:

Program traje osam tjedana, počevši od sredine rujna 2020. Namijenjen je poduzetnicima početnicima koji još nikada nisu imali svoj startup, ali i iskusnim tehnološkim poduzetnicima. Deset odabranih startupa će besplatno za svoj tim dobiti online i offline mentorstvo i edukaciju, te će u tom vremenu raditi na svom proizvodu. Svaki od osam tjedana pokriva različite teme iz startup svijeta, poput uvoda u startup svijet, pitchanja i prezentiranja, prodaje, marketinga, investicija i osnivanja/upravljanja tvrtkom. Osim lokalnih mentora iz mreže Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije u WBAF Hrvatska, sa startupima će raditi i europski mentori iz poznatog europskog startup akceleratora Startup Wise Guys.

Program predakceleratora namijenjen je earyl-stage startupovima te razvojnim timovima koji su spremni posvetiti svoje vrijeme razvoju svoje tvrtke te se izboriti za regionalni i međunarodni uspjeh. U idealnom slučaju, startup bi trebao biti u ranoj fazi razvoja MVP-a ili imati nacrt MVP-a. Zainteresirani startupovi trebaju ispuniti prijavni obrazac OVDJE. Prijavni obrazac koristiti će se za finalni odabir 10 startupova koji će se uključiti u program.

Program u Hrvatskoj podržavaju Fil Rouge Capital – Capital for the Bold i Hrvatska udruga poslodavaca.“

Zona 24 / Poslovna zona

Marija Bistrica 1

OPĆINA/GRAD 
Općina Marija Bistrica

POVRŠINA ZONE 

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 22 km/morska luka – Rijeka, 208 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 36km

Zona 3 / Poslovna zona

Gotalovec

OPĆINA/GRAD
Općina Budinšćina

POVRŠINA ZONE
193.000 m² 

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST
ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 42 km/morska luka – Rijeka, 231 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 64km

Zona 22 / Poslovna zona

Poznanovec

OPĆINA/GRAD
Općina Bedekovčina

POVRŠINA ZONE
135.486 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA
110.000 m²

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE
0,6

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI
1

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE
20 m

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO
javno/privatno

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno-uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA
plin/električna energija/voda

ODVODNJA/KANALIZACIJA
da

PROSTORNI PLANOVI
prostorni plan uređenja županije/prostorni plan uređenja grada/urbanistički plan uređenja-ne postoji obveza izrade

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, -/autocesta A2, 14 km/morska luka – Rijeka, 198 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 64km 

Zona 21 / Poduzetnička zona

Pešćeno

OPĆINA/GRAD
Općina Konjšćina

POVRŠINA ZONE
110.000 m²

VELIČINA DOSTUPNOG ZEMLJIŠTA 

DOPUŠTENI KOEFICIJENT IZGRADNJE

DOPUŠTENI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

DOPUŠTENA VISINA GRADNJE

JAVNO ILI PRIVATNO VLASNIŠTVO

MOGUĆE DJELATNOSTI
proizvodno – uslužne djelatnosti

DOSTUPNOST ENERGENATA

ODVODNJA/KANALIZACIJA

PROSTORNI PLANOVI

UDALJENOST PROMETNE INFRASTRUKTURE
pristupna cesta, 0.1 km /autocesta A2, 29 km/morska luka – Rijeka, 217 km/Zračna luka Franjo Tuđman, 49 km

Paket periodic office

10,62€ dnevno
  • korištenje slobodnog radnog stola i interneta
  • Popust 10% na korištenje višenamjenske dvorane
  • Popust 10% na edukacijske događaje

*Cijene su izražene bez PDV-a