Delegacija Krapinsko-zagorske županije nedavno je sudjelovala na godišnjem kongresu Svjetskog investicijskog foruma poslovnih anđela u Antaliji. Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije te predsjednik Upravnog odbora WBAF HRVATSKA za tu je prigodu pripremio i osvrt na pozicioniranje Hrvatske kao poduzetničkog huba upravo kroz asocijacije kao što je WBAF. Članak je objavljen u Angel Investor Magazine, a mi ga ovom prilikom donosimo u cijelosti u ovotjednom Blogu.
PODUZETNIŠTVO JE POKRETAČ RAZVOJA DRUŠTVA I JEDINI KVALITETAN ODGOVOR NA KRIZU – poduzetnici svakodnevno rade u nesigurnim uvjetima, a njihov odgovor i prilagodba na uvjete povećanog rizika predstavlja način kako da vratimo ekonomske procese u ravnotežu. Naša je zadaća podržavati ih i pratiti njihov razvoj, ali i pustiti ih da rade svoj posao.
Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 dovela je do duboke recesije u 2020. godini. Uzimajući u obzir pad BDP-a, Hrvatska je jedna od tri najteže pogođenih zemalja u EU, smanjenje rasta u Hrvatskoj je otprilike dvostruko veće od prosjeka za Europu. Izazovi u Hrvatskoj dodatno su izraženi zbog velike štete od potresa koji je glavni grad Hrvatske pogodio u ožujku 2020., što je stvorilo dodatni pritisak na javne financije. Hrvatska je, također, vrlo osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, koje u budućnosti mogu prouzročiti šokove sličnih razmjera. Pandemija uzrokovana korona virusom dovela je do snažnog gospodarskog šoka, potaknula pad gospodarstva i povećala neizvjesnost u pogledu dinamike oporavka. Industrijska baza se dominantno sastoji od industrija baziranih na niskim i srednjim tehnologijama (47% i 31%), dok su industrije bazirane na srednje visokim ili visokim tehnologijama zastupljene tek sa 18%, odnosno 4%. Hrvatska zauzima dvadeseto mjesto u EU-27 po indeksu složenosti industrijskih proizvoda, kojim se ocjenjuje raznolikost i sofisticiranost proizvodnih vještina. Hrvatsko gospodarstvo obilježava niža razina investicija, posebice investicija u RDI i napredne tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti u gospodarstvu. Niža razina investicija prisutna je u većem broju sektora neovisno o veličini gospodarskih subjekata te ima i može nadalje imati značajan utjecaj na planiranu zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva. Čak i u područjima u kojima je Hrvatska ostvarila EU ciljeve 2020., primjerice području udjela obnovljivih izvora energije u ukupnim izvorima energije, potrebe za daljnjim ulaganjima nužne su kako bi se ostvarili prezentirani dugoročni ciljevi. Niža razina investicija je djelomično rezultat i slabije razvijenosti domaćeg financijskog tržišta. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2020., banke čine gotovo 70% (68,1%) ukupnog financijskog sektora Hrvatske, slijede ga mirovinski fondovi i društva za osiguranje, a tek potom i ostali oblici financijskih usluga (leasing i faktoring usluge, VC i PE fondovi i dr.). Hrvatska znatno zaostaje za prosječnim vrijednostima na razini EU u području istraživanja i inovacija i niska je 65 razina ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Niža razina investicija u RDI i visoku tehnologiju rezultat je i slabije razvijenog tržišta alternativnih izvora financiranja (Venture capital, Private equity itd.).
Krapinsko-zagorska županija je županija izrazito jake gospodarske osnove bazirane na prerađivačkoj industriji i izvozu, te je ostala manje okrhnuta u recesijskoj 2020. godine. Gospodarstvo krapinsko-zagorske županije zabilježilo je upravo iz navedenih razlog, osjetan rast prihoda i dobiti u 2021. godini i nadalje se dobro razvija te tako postaje mjesto atraktivno za domaće i strane investicije.
Krapinsko-zagorska županija, kao nositelj WBAF Hrvatska ureda koji djeluje na području cijele Europske unije, jasno se zalaže za daljnju podršku jačanju internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti gospodarstva. Konkurentnost cjelokupnog poduzetničkog ekosustava može se postići sinergijskim djelovanjem svih dionika uz visoku razinu uzajamnog poštovanja, podrške i balansiranja između profita i generiranja jasnog društvenog učinka. WBAF Hrvatska ured svoju podršku cjelokupnom poduzetničkom ekosustavu bazira na kombiniranju učinka i ostvarivanja financijskih povrata uz smanjenje rizika i to na način da:
- Podržava generiranje specifičnih znanja i know-howa potrebnih za stvaranje konkurentskih proizvoda i usluga poduzetnika/startupova na globalnoj razini. Korištenjem tehnologija u kombinaciji s rješavanjem društvenih izazova dovest će do stvaranja održivih poslovnih modela koje je moguće skalirati u kraćem vremenu pri čemu se generira jači i pozitivniji učinak za društvo.
- Promoviranjem globalnog umrežavanja koje dovodi do razmjene znanja, otvaraju se vrata internacionalizacije startupova te time povećava uspjeh poduzetničkog poduhvata.
- Edukacija o poduzetništvu, investiranju i rizičnom kapitalu – kroz horizontalne teme o poslovnom modelu te vertikalne teme koje pokrivaju specifičan know-how i mentorstvo, stvaraju prostor ko-kreacije za inovativne procese što omogućuje bolju go-to-market strategiju, kreiranje održivog poslovnog modela i veće šanse za „preživljavanje“.
Unutar WBAF zajednice, nacionalni uredi kroz gore navedene tri dimenzije poslovanja, mogu ponuditi dionicima ekosustava – investitorima, startupovima, znanstvenoj zajednici – pristup najboljim međunarodnim stručnjacima, praksama i stvaraju platformu za otvoreni, strukturirani dijalog koji podupire stabilno i konkurentno nacionalno, ali tada i međunarodno poslovno okruženje.
