Blog pripremila: Željka Grmovšek
Ljeto – riječ koja asocira na more, godišnji, koktele i ostale slične lijepe stvari. Međutim, ovo ljeto bit će obojano nizom dugo očekivanih natječaja za gospodarski sektor. Poduzetnici, obrtnici, ali i konzultantsko tržište, uživat će u prikupljanju ponuda, ispunjavanju prijavnih obrazaca, sastancima s projektantima. Ovo je ljeto, naime, posvećeno poduzetnicima te je unatrag dva tjedna Ministarstvo gospodarstva „izbacilo“ tri poziva na dodjelu bespovratnih sredstava.
Tako je jedan od poziva „Bespovratne potpore za digitalizaciju“ namijenjen ulaganjima u programska rješenja, informatičku opremu i jačanje vještina zaposlenika za koji se prijave zaprimaju od 1. srpnja do 12. kolovoza ove godine. Naravno, na poziv se ne mogu javiti svi – prihvatljivost prijavitelja ovisi o djelatnosti kojom se bave i na koju će se odnositi projektne aktivnosti, a mora imati i minimalno 3 zaposlena u godini koja prethodi predaji prijave iako su mikro poduzetnici navedeni kao prihvatljivi prijavitelji na predmetni poziv. Ovaj kriterij je bitan jer prijavitelji moraju imati vlastite kapacitete (financijske, ljudske, tehničke i/ili tehnološke resurse) za provedbu projekta, kao i za provedbu post-projektnih aktivnosti u svrhu digitalne transformacije – barem je tako procijenilo Ministarstvo u konzultacijama s partnerima. A i minimalna bespovratna sredstva koja iznose 150 tisuća kn, odnosno projekti vrijednosti cca 230 tisuća kn opravdaju takav kriterij.
Drugi poziv je onaj već poznati, o kojem se pisalo u medijima – Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća koji je poništen dan prije zaprimanja prijava. Ponovno je objavljen 12. srpnja, a par dana kasnije u pitanjima i odgovorima je najavljena prva izmjena poziva jer prema objavljenom pozivu troškovi pripreme projektnih prijava prihvatljivi su od dana objave poziva, a pri tome se smetnula s uma činjenica da su projektne prijave pripremljene već za 1. lipnja kad je trebalo krenuti zaprimanje prema prvom pozivu. Stoga, najavljena izmjena poziva trebala bi omogućiti prijaviteljima prihvatljivost i tih, već davno, nastalih troškova.
Zadnji objavljeni poziv je onaj kojeg su svi čekali jer se može ostvariti potpora za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu – kupnja strojeva i opreme, izgradnja i rekonstrukcija objekata te potpora za sustave za proizvodnju energije što je posebno zanimljivo poduzetnicima uslijed porasta cijena energenata. Naziv tog poziva je Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, a pokrenut je, kao i prethodno navedeni, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost koji predstavlja temelj za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji je uspostavljen kao odgovor na krize uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19, ali istovremeno promicanje tranzicije na dekarbonizirano i digitalno društvo.
Svrha poziva, kao što i sam naziv kaže, jest poticanje proizvodnih ulaganja malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća iz energetski intenzivnih industrija, koja će rezultirati energetski i resursno učinkovitijim gospodarstvom radi ostvarivanja ciljeva EU taksonomije: ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe prirodnih resursa, prijelaza na kružno gospodarstvo te sprečavanja i kontrole onečišćenja. Prema tome prihvatljivi prijavitelji su iz energetski intenzivnih industrija što uključuje sljedeće razrede djelatnosti unutar sektora C Prerađivačka industrija (prema NKS 2007):
- 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
- 13 Proizvodnja tekstila
- 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja
- 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
- 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
- 23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
- 24 Proizvodnja metala
Pitanje je po kojem ključu je određeno da su samo navedene djelatnosti energetski intenzivna industrija? Prema prije spomenutom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, energetski intenzivne industrije iz kojih naročito dolaze emisije stakleničkih plinova jesu kemijska industrija, proizvodnja građevinskog materijala, metaloprerađivačka industrija, proizvodnja hrane, drvna i tekstilna industrija. Prema tome, postavlja se opravdano pitanje kako se odabralo da je 13 Proizvodnja tekstila energetski intenzivnija od 14 Proizvodnja odjeće što isto spada u tekstilnu industriju? Ili, zašto je 24 Proizvodnja metala energetski intenzivnija od 25 Proizvodnje gotovih metalnih proizvoda što spada u gore navedene metaloprerađivačku industriju? Odnosno, može li se reći da su pekarnice, slastičarnice i sl. što spada u 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda energetski intenzivnije od proizvodnje proizvoda od gume i plastike? Opet pitanje koje je postavljeno na početku pitaju poduzetnici svakodnevno – prema kojim kriterijima je određeno koja industrija je energetski intenzivnija od one druge unutar odjeljka C Prerađivačka industrija? Isto tako, može li se cijeli razred djelatnosti, npr. 24 Proizvodnja metala, smatrati energetski intenzivnim ili bi se to pravilo trebalo spustiti na razinu pojedinog poduzeća unutar djelatnosti?
I u ovom slučaju treba spomenuti važan kriterij – broj zaposlenih. Da aplicirate na ovaj poziv, morate imate minimalno 10 zaposlenih, upravo iz razloga koji su navedeni i kod poziva za digitalizaciju odnosno da osigurate kapacitete za provedbu projekta i post-projektnih aktivnosti. Međutim, ovaj kriterij je jasno naveden već u samo NPOO-u gdje se mikro poduzeća ne spominju pa onda ovaj kriterij ne bi trebalo dodatno objašnjavati. Iako, mikro poduzetnici se uvijek spominju kao oni koji lakše preživljavaju krizne situacije jer upravo radi svoje veličine se mogu prilagoditi novonastalim tržišnim uvjetima pa je za pretpostaviti da bi i s 9 zaposlenih mogli provesti projekt koji bi značajno utjecao na njihovo daljnje poslovanje.
Za zaključak ovog svega, zapravo se možemo pitati kako pružiti sustavnu i pravovremenu podršku poduzetnicima – NPOO je odobren u srpnju prošle godine, a prvi natječaji su objavljeni gotovo godinu dana poslije – neki od njih poništeni prije početka zaprimanja prijava, a neki s nedovoljno definiranim i jasnim kriterijima – situacija na tržištu zaista je neizvjesna, a potrebe su jasnije nego ikada prije – podrška je u ovim trenutcima najpotrebnija. Gospodarstvo radi i ljeti te zaista nije teško pripremiti dobar projekt, ali da nešto treba promijeniti i prilagoditi, primijetili su svi, a svoj doprinos je dala i Hrvatska gospodarska komora čiju reakciju donosimo u nastavku ovog bloga.