Blog pripremila: Željka Grmovšek
Nedavno je u javnosti odjeknula vijest da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poništilo poziv Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća radi promjene modaliteta poziva i to manje od 24 sata prije početka zaprimanja prijava što mi je zapravo dalo inspiraciju za temu ovotjednog bloga.
O čemu se zapravo ovdje radi? Navedeni poziv trebao je ići u modalitetu trajno otvorenog poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 30. lipnja 2023. godine ili do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni poziv. Nakon prilagodbe uvjeta poziva, isti će se objaviti u modalitetu privremeno otvorenog poziva. Jednostavnije rečeno, prvotno je podnošenje projektnih prijedloga bilo planirano metodom poznatom kao „najbrži prst“ dok će se nakon izmjene, svi projektni prijedlozi zaprimljeni u definiranom roku evaluirati i rangirati sukladno rezultatima ocjene kvalitete.
Koja je zapravo razlika između navedena dva modaliteta? Naravno, kao i sve u životu, tako i ova dva modaliteta imaju svoje prednosti i mane, a u nastavku sam nabrojala po tri najvažnije karakteristike svakog modaliteta.
Pozivi u modalitetu trajnog poziva
- Ocjenjivanje projektnog prijedloga kreće po njegovu zaprimanju pa se u slučaju velikog broja podnesenih projektnih prijedloga odmah po otvaranju mogućnosti njihova podnošenja, poziv obustavlja, a u konačnici i zatvara radi iskorištenja ukupne alokacije unutar prvih nekoliko sekundi (metoda „najbržeg prsta“).
- Prijavitelji ne čekaju ocjenjivanje i izradu rang liste svih pristiglih projektnih prijedloga budući da se projektni prijedlozi, kako je i ranije navedeno, ocjenjuju po zaprimanju. Dakle, informacija o projektnom prijedlogu, dobiva se odmah po ocjeni istog.
- U slučaju da određeni prijavitelj podnese prigovor na neku od faza odabira, postupak dodjele se ne zaustavlja već se projektni prijedlozi drugih prijavitelja nastavljaju ocjenjivati bez obzira na prigovor jednog od prijavitelja u postupku.
Pozivi u modalitetu privremenog poziva
- Projektni prijedlozi prijavljuju se u unaprijed određenom roku što eliminira mogućnost da se podnošenje projektnih prijedloga onemogući radi iskorištenja alokacije.
- Svi pristigli projektni prijedlozi ocjenjuju se paralelno po isteku roka za podnošenje projektnih prijedloga, a nakon što se svi projektni prijedlozi ocjene, izrađuje se rang lista sukladno dobivenom broju bodova te se za financiranje predlažu oni za koje u alokaciji ima dovoljno sredstava.
- U slučaju prigovora, zaustavlja se cjelokupni postupak dodjele dok svi prigovori ne budu riješeni i dok se po njihovu rješenju ne izradi nova rang lista što može značajno produžiti trajanje postupka dodjele bespovratnih sredstava.
Što možemo zaključiti na temelju karakteristika oba modaliteta? Budući da je glavni nedostatak modaliteta trajnog poziva mogućnost da ukupna alokacija bude iskorištena u vrlo kratkom roku, dok s druge strane, modalitet privremenog poziva svim prijaviteljima omogućuje ocjenjivanje projektnog prijedloga što može vremenski duže trajati, prilikom određivanja modaliteta poziva, potrebno je voditi računa o interesu potencijalnih prijavitelja. U slučaju da postoji velik interes, poziv bi se trebao raspisati u modalitetu privremenog poziva i na taj način staviti sve potencijalne prijavitelje u jednaku početnu poziciju, dok bi se u slučaju manjeg interesa prijavitelja mogao raspisati u modalitetu trajnog poziva. No, prema situaciji na terenu odnosno velikom interesu poduzetnika za bespovratnim sredstvima, nekako mi se čini da bi naredni pozivi trebali biti u modalitetu privremenog poziva, ako ništa drugo, da se izbjegnu situacije opisane na početku teksta.
Ako Vas zanima tematika EU fondova, javite se na info@poduzetnickicentar-kzz.hr ili na broj telefona 049/354-696.
